Šta je sa planom za dekarbonizaciju BiH?

Nacionalni energetski klimatski plan BiH čiji nacrt je nedavno promovisan ima za cilj da pripremi zemlju za nesmetanu dekarbonizaciju počevši od 2030. godine. Njegovo provođenje smatra se razvojnom šansom s obzirom na prirodne potencijale. Odugovlačenje i neprovođenje može da dovede do kolapsa postojećeg ekonomskog koncepta. Vijeće ministara BiH bi ovaj plan trebalo da usvoji do kraja godine. 

Šikulje. Površinski kop rudnika Кreka. 700 hiljada tona uglja godišnje sa ovog kopa spali TE Tuzla. Eksploatisali su do sada oko 35 odsto rezervi uglja. 1800 radnika rudnika angažovano je na ovom, te kopu Dubrave i jami Mramor. Кopanju uglja, međutim, nazire se kraj. 

"Čuli smo da se o tome govori i niko nije u poziciji da se odnosi smireno i lagodno, svima je teško to što bi se zatvorilo danas sutra, nije bitno", kaže nadzornik smjene rudnika Kreka, kop Šikulje, Sabahudin Kurtić. 

Plan rudnika je da ugalj bude maksimalno iskorišten, dokle god je moguće. Planovi djelovanja nakon zatvaranja rudnika su na nivou ideja.

"Ja vidim perspektivu rudnika da će narednih godina raditi. Narednih 15-20 godina", kratko navodi direktor rudnika Kreka Hasan Bleković. 

Holding koji upravlja rudnicima i termoelektranama u Federaciji BiH počeće za pet do osam godina gašenje rudnika i smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja. 

"Do 30. godine negdje otprilike je planirano da se jamska eksploatacija okonča, završi. Ostaće površinska eksploatacija i ostaće nešto jamske eksdploatacije gdje je ugalj kvalitetan", mišljenja je pomoćnik generalnog direktora za razvoj Elektroprivrede BiH Mustafa Musić. 

Istovremeno, prestaće s radom i dva bloka TE u Tuzli i jedan u Кaknju ukupne snage 450 MW. Smanjenje emisije stakleničkih gasova za 41 odsto u odnosu na referentnu 1990. godinu samo je dio Nacionalnog energetskog klimatskog plana. NECP obuhvata i mjere povećanja udjela OIE i energetske efikasnosti, energetsku stabilnost, uspostavljanje unutrašnjeg tržišta energijom, te poticaj istraživanjima, inovacijama i konkurentnosti.

"Mi smo se kroz pregovore sa EК i EEZ usaglasili da je ugalj kod nas prelazno gorivo i koristićemo ugalj dok ne pređemo na OIE", ističe Admir Softić iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. 

Vlasti ne razumiju proces koji mnogi nazivaju novom industrijskom revolucijom, tvrde stručnjaci za održivu energetsku tranziciju. Loše planiranje, slaba ekonomija i skup proces dekarbonizacije zahtijeva podršku.

"Između ostalog mislimo da EU mora mnogo više da pokaže solidarnost sa zemljama regiona prije svega u restruktuiranju rudarskih regiona i rješavanju problema energetskog siromaštva i to na mnogo struktuiraniji način nego što do sada rade", navodi Mirza Kušljugić iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET. 

Uvođenje taksi na emisiju CO2 učiniće proizvodnju električne energije iz uglja neisplativom, uvjeravaju naši sagovornici. Кljučni tranzicioni alat moglo bi biti opredjeljenje da BiH razvije unutrašnje tržište emisijama po ETS modelu i taj novac iskoristi za razvijanje zelenih projekata. CBAM model izvozne takse mnogo je nepovoljniji, jer novac odlazi u fondove zemalja uvoznica.

"Uvođenjem CBAM-a, usaglašavanjem na granicama Evrope vezano za plaćanje taksi na CO2 emisije, odnosno uvođenjem ETS-a isplativost rada TE na ugalj će praktično pasti odnosno neće postojati i TE naše će se zatvoriti najdalje do 2035.", navodi Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

Djelovati na vrijeme postaje sve skuplja deviza energetske tranzicije. Politički i institucionalno komplikovana zemlja poput Bosne i Hercegovine troši godine na ispunjenje različitih preduslova. Posljednji voz je krenuo.