Vapaj poljoprivrednika uoči početka sezone: Voće i povrće u kamionima ne smije čekati

Sezona izvoza lako kvarljive robe poput šljive, krastavca kornišona, krompira, maline i kupine kreće za desetak dana, a domaći voćari i povrtari u strahu su da će i ove godine sabirati gubitke zbog otežanog prelaska granice, zbog čega apeluju na vlasti BiH da ovo pitanje predstave kao prioritet kada sjednu za pregovarački sto sa hrvatskim ministrima.

BiH sa Hrvatskom ima 17 graničnih prelaza, a poseban status imaju samo Gradiška i Bijača. Riječ je o prelazima na kojima postoje svi neophodni inspekcijski organi za pregled robe biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i slično. Zbog takve situacije tokom ljetne sezone, kada stigne voće i povrće, stvaraju se ogromne gužve jer lako kvarljiva roba zahtijeva pregled fitosanitarne inspekcije čije je radno vrijeme u Hrvatskoj od sedam do 15 časova i to isključivo radnim danima. Usljed višesatnog čekanja u kamionima voće i povrće propadaju, a proizvođači su nerijetko prinuđeni da plaćaju i penale kupcima na zapadu jer robu ne stižu isporučiti u dogovorenom roku.

Domaći privrednici na ovaj problem upozoravaju svake godine, ali bez mnogo uspjeha, navodeći da je sastanak Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske, koji treba da bude održan u utorak u Zagrebu, idealna prilika da se konačno nađe rješenje.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS i jedan od najvećih proizvođača šljive u Ugljeviku Darko Milošević smatra da je krajnje vrijeme da ovo pitanje bude riješeno u korist privrednika u BiH.

"Svake godine ponavljamo jednu te istu priču, ali nema sluha. Non-stop obećavaju da će nešto preduzeti, a krenu raditi tek kad sezona dođe i ni tada ništa ne postignu", žali se Milošević.

Naglašava da sezona izvoza šljive kreće u prvoj sedmici jula, te da bi nadležna ministarstva s obje strane do tada trebalo da dođu do rješenja.

"Dok kamion iz BiH uđe u EU, teoretski prođe gotovo tri dana od berbe jer smo dužni prema propisima Hrvatske 24 sata ranije da se najavimo. To je veoma dug period za kvarljivu robu. S druge strane, teško je prognozirati termine isporuke jer ne znamo koliko će roba stajati na graničnim terminalima u Gradišci", priča Milošević i dodaje da je tokom sezone neophodno produžiti radno vrijeme fitosanitarne inspekcije, ali i otvoriti još jedan prelaz za transport lako kvarljive robe.

S tim je saglasan i predsjednik Udruženja povrtara u Republici Srpskoj Darko Ilić.

"Vlasti BiH se moraju aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema. Zbog vremenskih nepogoda sumnjam da ćemo ove sezone uopšte imati povrća za izvoz, ali neće svaka godina biti ovakva, tako da ovo pitanje mora biti jedna od tema sastanka naših i hrvatskih ministara. Neophodno nam je duže radno vrijeme fitosanitarnog nadzora, bar do 17 časova, ali i da rade vikendom jer povrće ne beremo samo radnim danima", priča Ilić.

Osim povrtara i voćara, čekanje na granici poteškoće stvara i prevoznicima.

"Otkako je Hrvatska ušla u Šengen zonu, radno vrijeme fitosanitarnih inspektora skraćeno je sa 17 na 15 časova, što je zaista ogroman problem jer najkasnije do 13 sati moramo biti na prelazu, u suprotnom, toga dana nećemo moći obaviti pregled ni ocariniti robu, tako da ne možemo preći ni granicu, a teško je u jednom danu obrati, natovariti i stići na granicu do podne", kategoričan je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić.

Gubici

Darko Ilić kaže da povrtari ove godine ogromne gubitke sabiraju i zbog kiše koja je uništila mnoge usjeve.  

"Bukvalno nemamo šta ponuditi ni domaćem tržištu. Situacija sa usjevima je izuzetno teška. Voda je bukvalno pojela sve, roda skoro da i nema. Borimo se da održimo kasnije sorte, jer su rane već gotove i šteta je nepopravljiva. Ljudi tanjiraju i siju kukuruz po krompiru koji nisu ni vadili", ispričao je Ilić.