Skupa sjetva, a jeftina žetva: Nedaće poljoprivrednika u Lijevče polju

Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih vrsta, skuplja je za trećinu, u poređenju sa prošlom godinom. To tvrde poljoprivrednici u Lijevče polju, gdje je ove sedmice počela žetva ječma.

Otkupne cijene žita još nisu utvrđene, što stvara dodatnu zabrinutost među poljoprivrednicima.

Najveći proizvođači, među kojima je Mićo Ristić iz gradiškog sela Laminci, strahuju da će poslije žetve i berbe, njihova računica biti loša.

Ovaj inženjer poljoprivrede, zajedno sa porodicom, obrađuje više od stotinu hektara. Veći dio je pod zakupom a ostalo čini vlastito poljoprivredno zemljište.

Kukuruz je na 70 odsto površine, a ostalo su pšenica i ječam. Njegova računica je jasna. Troškovi sjetve dostigli su 2 500 KM po hektaru. Prodajna cijena je neizvjesna.

"Mineralno đubrivo je jeftinije nego prošle godine, nafta je neznatno jeftinija a sve ostalo, pogonsko gorivo, sjeme, zaštitna sredstva, rad, poskupjeli su. Kilogram sjemenskog kukuruza, koji je poskupio 30 odsto, ove godine košta od 1,3 do 1,5 po kilogramu a za hektar potrebno je, u prosjeku, 75 kilograma", obrazlaže Ristić svoju sjetvenu računicu.

U troškovniku važnu stavku čini vještačko đubrivo kojeg je, za hektar kukuruza, potrebno hiljadu kilograma.

Ovaj poljoprivrednik takođe naglašava da je i hemijska zaštita, ove sezone skuplja nego prošle godine. Kišni period te stalne promjene vremena uslovile su intenzivniju pojavu biljnih bolesti, što zahtijeva višestruko češći tretman hemijskim sredstvima, nego u sezonama sa uravnoteženom klimom.

U sezoni bez većih oscilacija, u odnosima kišnih i sušnih dana, dovoljan je jedan tretman fungcidima a ove godine ni tri nisu dovoljna za potpunu zaštitu biljaka. Svi rokovi sjetve, naglašava Ristić,  premašeni su jer zbog kiše mehanizacija nije mogla u njive.

Ove godine sjetva je potrajala čak do 15. juna, što nikada, koliko ja pamtim, nije bilo. Po agrotehničkim standardima, kukuruz je trebalo zasijati, najkasnije do 1. maja. Optimalno vrijeme za te poslove je od 15. aprila do početka maja. Dio kukuruza ratari su presijavali, jer je na poplavljenim i vlažnim parcelama sjeme istrunulo. Ni tu nije kraj troškova proizvodnje jer, poslije žetve i berbe neophodno je sušenje žita.

"Jasno je da smo imali najskuplju sjetvenu sezonu u posljednjih pola vijeka. Međutim, zabrinjavaju enormnom niske cijene gotovih proizvoda, mada te cijene još nisu u potpunosti definisane. I sada je to na granici rentabiliteta. Kalkulacije nam ne idu u prilog. Još ne znamo, koliki će biti prinos, kakva će biti otkupna cijena žita, kakve ekonomske kalkulacije će nas pratiti", kaže Ristić.

Naš sagovornik podsjeća da je cijena merkantilnog kukuruza prošle godine bila od 0,6 do 0,65 KM. Na osnovu ovogodišnjih troškova sjetve i obrade, otkupna cijena mora biti viša, u protivnom ćemo otići u duboki poslovni minus, smatra Mićo Ristić.

Otkupna cijena pšenice je neznatno veća od kukuruza, što je ustaljena praksa.

"Prošle godine klimatski uslovi bili su bolji, povoljniji, bez obzira na sušu tokom ljeta. Ohrabrujući su podsticaji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede u šumarstva RS koje je stimulisalo proizvodnju pšenice. Riječ je o 500 KM po hektaru, što je imalo presudan značaj. Više njiva, zbog toga je, zasijano pšenicom nego prethodnih godina", uvjeren je Mićo Ristić, rekavši da će rod ovog žita, po svoj prilici, biti manji od prosjeka.

Mićo Ristić, gotovo sve ratarske proizvode koristi za vlastite farme, prvenstveno svinja i pilića, jer se to najviše isplati. On posjeduje farmu sa 12 000 pilića u jednom turnusu, a na svinjogojskoj farmi ima 50 krmača prasilica.

Mićo i njegova porodica, supruga Marica, sinovi Dušan i Jovo, snaha Sanja i kćerka Milica, uz angažovanje sezonskih radnika, godišnje proizvodi 900 tona kukuruza, 300 tona pšenice, 100 tona zobi, 50 000 tovnih pilića i 100 tona svinjskog mesa.

Počela žetva ječma

U lijevčanskoj ravnici ove sedmice počela je žetva ječma. Rod je od 350 do 400 kilograma po dunumu.

"Napokon smo dočekali lijepo vrijeme, povoljno za žetvu. Prinos je zadovoljvajući a kvalitet dobar. Kada se uzmu u obzir troškovi sjetve, prinos i očekivane cijene otkupa, na nuli smo. I to je bolje nego da smo propali, kao što smo očekivali, zbog tri mjeseca kiše i suvišne vlage, a manjka sunčanih dana", kaže Igor Kovačić iz Sređana Laminaca.

On podsjeća da je vještačko đubrivo, u vrijeme sjetve, koštalo od 1,35 do 1,75 KM po kilogramu, što čini visoku stavku troškova. Ove sezone, smatra Kovačić, ipak je zasijano više hljebnog žita, prvenstveno pšenice, jer se stanovništvo uplašilo da će zavladati glad usljed svjetske ekonomske krize.

U Republici Srpskoj ovog proljeća zasijano je 170.653 hektara, a ukupna vrijednost ratarsko-povrtarske proizvodnje procijenjena je na 1,25 milijardi KM, navodi se u Informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi koju je prihvatila Vlada Republike Srpske.