Šume štiti zakon kojeg nema: Nelegalne sječe uzimaju maha, kazne male a nadzor slab

Šume su zakonski prepoznate kao opće dobro, samim tim je potrebno iste štititi i održivo koristiti te ulagati napore da se sve destruktivne a posebno ilegalne radnje smanjuju i/ili potpuno uklone. Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od oko 1.518.466 ha, od toga su u državnom vlasništvu 1.241.336,1 ha ili 82%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih lica oko 277.130 ha ili 18%.

Građani su često prvi svjedoci nelegalnih aktivnosti u šumi, ali to ne znaju prepoznati niti znaju kako to prijaviti. Struka kaže da u ovom procesu svi zajedno trebamo raditi i vlast i građani kao neko ko je u direktnom dodirom sa nelegalnim sječama.

Ono što moramo podsjetiti, a što odstupa od toga da su šume zakonom zaštićene, jeste da u Federaciji BiH nema Zakona o šumama, Zakon o šumama FBiH proglašen neustavnim još 2009. godine, a dvije godine poslije toga, tačnije, u decembru 2011. godine, i Uredba o šumama FBiH, tako da od 2011. ne postoji Zakon o šumama FBiH.

Do sada su kantoni usvojili vlastite zakone o šumama, na temelju kojih se vrši upravljanje šumskim dobrima, svi osim Hercegovačko-neretvanskog koji i dalje nema ni kantonalni Zakon o šumama.

Postoje i četiri šumarska preduzeća koja su osnovana za vrijeme važenja Zakona, ali ona i dalje posluju kao da zakon postoji. Ono što je poznato jeste da je izdato i Rješenje o njihovom ukidanju od šumarske inspekcije još 2009. da one nemaju ugovore o gospodarenju i da nemaju saglasnost na plan gospodarenje koje bi trebalo da se izda ili od federalnog ili kantonalnog ministarstva.

Zahvaljujući ovakvom bezakonju stvaraju se povoljni uslovi za koruptivna djelovanja kada je šumsko dobro u pitanju.

Mnogobrojna udruženja ulažu nadljudske napore, često bivaju i napadnuti, kako bi ukazali na postojeće probleme, i omogućili građanstvu da ukoliko primjeti ili sumnjaju da se na nekom određenom području sprovode ovakve radnje, iste imaju priliku negdje prijaviti.

Lejla Hukić, projekt koridinator u FEA Inicijativi za šumarstvo i okoliš Sarajevo za Akta.ba je kazala da njihova inicijativa upravo sprovodi drugi dio projekta čija se prva pilot faza provodila 2021. i početkom 2022. godine. Ova druga faza je započela u maju ove godine, a implementira se u okviru šireg programa "Podrška građanima u borbi protiv korupcije" čiji je primarni implementator CCI, uz finansijsku podršku USAID-a.

“Riječ je o aplikaciji "Čuvajmo šume" koja je od septembra 2021. godine aktivna na području Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona , a uskoro ista će u unapređenom obliku biti dostupna i na području Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Tuzlanskog kantona. Za sada, govoreći samo o KS i ZDK, preko aplikacije ima pristiglih, ispravno podnesenih, nešto manje od stotinjak prijava”, kazala je Hukić.

21% POSJEČENOG DRVETA NIJE REGISTROVANO

Projekat "Aplikacija za anonimnu prijavu ilegalnih aktivnosti u šumarstvu uz pomoć građana" realizuje nevladina organizacija Incijativa za šumarstvo i okoliš u sklopu programa "Podrška građanima u borbi protiv korupcije".

Dženan Bećirović, docent na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za Akta.ba je kazao da se i Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu kroz naučno-istraživačke aktivnosti bavi naučno-utemeljenim pristupima za prevenciju i borbu protiv korupcije u šumarstvu.

"Kroz učešće na projektima i rad sa šumarskom operativom, naši istraživači su aktivno učestvovali u kreiranju Akcionih planova za prevenciju i borbu protiv korupcije u šumarstvu koji su usvojeni od strane javnih preduzeća za gospodarenje šumama. U našim istraživanjima i aktivnostima se suočavamo sa dosta izraženim negativnim diskursom u javnom prostoru, po pitanju gospodarenja šumama, pa se često i redovna sječa i druge redovne aktivnosti etiketiraju kao ilegalne i nezakonite, iako imaju sve elemente predviđene važećim zakonskim propisima i usklađene su sa dobrim praksama gospodarenja šumama”, kazao je Bećirović.

Ljela Hukić pojašnjava da je primjetno da građani najčešće u aplikaciji prilikom prijave biraju opciju "bespravna sječa šuma" za ono što sumnjaju ili znaju da je ilegalna aktivnost. Ali podsjeća da na kraju nadležni organi mogu ocijeniti da li je to zaista osnovana prijava ili ne.

Prema dostupnim podacima Hukić kaže da je problem nelegalnih sječa prisutan u BiH.

“Organizacija FEA unazad godinama radi na različitim regionalnim i lokalnim projektima vezanim za ovu problematiku, uključujući i istraživanja koja su obuhvatala ispitanike direktno iz sektora šumarstva, i ono što možemo generalno zaključiti i iz našeg rada, ali i službenih javno dostupnih izvještaja relevantnih institucija jeste da je problem ilegalnih sječa prisutan u BiH, i to kao najčešće prisutan tip ilegalnih aktivnosti. Nažalost, razmjere odnosno obim ovih aktivnosti ne možemo precizirati. No, ekonomske, sociološke i biološke posljedice su već sad prisutne, a i dugoročno vrlo očekivane, ukoliko ne uložimo zajedničke napore u ovoj borbi”, kaže Hukić.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u svojoj analizi - Informacija o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2021. godini kaže da treba imati na umu i činjenicu da u većini preduzeća šumarstva postoji problem nelegalnih sječa, koji već duži niz godina nadležne institucije ne uspijevaju riješiti.

Ne postoje preciznije evidencije o nezakonitim sječama u Federaciji BiH, osim grubih procjena koje ukazuju na velike posljedice od ovih aktivnosti, kako ekonomske tako i političke prirode.

Prema preliminarnim rezultatima II. Državne inventure šuma (II. DIŠ), od ukupno procijenjenog obima sječa u Federaciji BiH, oko 21% posječenog drveta nije registrovano, odnosno ima karakter nelegalnih sječa.

Od ukupnog iznosa obima sječa oko 82% registrovanih sječa i 77% neregistrovanih sječa su realizovane u visokim šumama.

Manjak šumskih drvnih sortimenatana na tržištu djelimično se nadoknađuje vršenjem kriminalnih radnji. Kada lokalno stanovništvo nije u mogućnosti na legalan način pravovremeno nabavljati ogrev, često se opredjeljuje za nabavku nelegalnim putem.

OGROMNE ŠTETE

Iz Ministarstva pojašnjavaju kako je mali broj presuda i kazni kontraproduktivan, predstavljaju podsticaj šumokradicama koji iz godine u godinu prave ogromne štete u državnim šumama.

Postavlja se pitanje svrsishodnosti podnošenja prijava, odnosno izlaganja čuvara šuma opasnostima kada ostali organi uprave i sudska vlast ne štite državnu imovinu, odnosno ne rješavaju pravovremeno krivične i prekršajne prijave podnesene zbog nelegalne sječe šume, uzurpacija državne šume i šumskog zemljišta, eksploatacije industrijskih mineralnih sirovina i sl. neadekvatnom organizacijom čuvarske službe u upravama za šumarstvo koje su uspostavljene, neopremljenošću ljudi i neažurnošću pravosudnih organa se dovodi u pitanje i realizacija Vladinog "Akcionog plana za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva i drvne industrije u Federaciji BiH". Ovakva situacija je prisutna na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine duži niz godina.

Nakon prijava nelegalnih radnji, nadležne institucije mogu poduzeti različite korake.

To uključuje provođenje istraga, inspekcijske nadzore terena, identifikaciju počinitelja, pravne postupke i primjenu zakona kako bi se suzbile nezakonite aktivnosti.

Također je moguće poduzeti preventivne mjere, poput jačanja nadzora, edukacije javnosti i podizanja svijesti o važnosti očuvanja šuma.

Konkretno, prijave putem aplikacije "Čuvajmo šume" se direktno šalju odnosno odlaze na adrese kantonalnih javnih preduzeća, uprava za inspekcijske poslove i uprava za šumarstvo.

Hukić kaže da i prema podacima koji su dostupni, jasno se vidi da situacija nije sjajna ali da postoji interes za djelovanjem.

“Naše iskustvo s projektom "Aplikacija za anonimnu prijavu ilegalnih aktivnosti u šumarstvu uz pomoć građana" ukazuje na prisutnost interesa vlasti da se uhvate u koštac s problemom ilegalnih aktivnosti u šumarstvu. Primijetili smo da zaista postoji spremnost za djelovanje, ali prepoznajemo da su potrebna konkretnija i odlučnija djelovanja kako bi se problem rješavao na sveobuhvatan način. Smatramo da je podrška i saradnja vlasti sa organizacijama civilnog društva i građanima neophodna i krucijalna za ostvarenje napretka u borbi protiv ilegalnih radnji u šumarstvu”, govori Hukić.

Naglašava da je ključno uspostaviti snažne mehanizme provođenja zakona, poboljšati nadzor, poticati edukaciju i podizanje svijesti. Samo konkretna djelovanja su neophodna da bismo došli do učinkovitosti u rješavanju ovog problema.

I.R.