Savremene naučne metode zaštite i primjena bioregulatora u voćarskoj proizvodnji

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajam šljive u Gardačcu od osnivanja 1969. godine do danas posebnu pažnju poklanja razvoju naučne misli i primjeni savremenih metoda i tehnologija u poljoprivredi. U saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu na jubilarnom 50. sajmu šljive održana su dva stručna panela posvećena savremenim pristupima u zaštiti zasada šljive od pojave i razvoja biljnnih bolesti, primjeni zaštitnih sredstava i bioregulatora.

Istaknuto je kako mladi ljudi odlaze i sve je veći nedostatak radne snage u poljoprivrednom sektoru. Kako bi se ublažio nedostatak radne snage neophodno uvoditi i koristiti nove tehnologije.

Profesorica Arnela Okić smatra da se vrijedi baviti poljoprivredom jer i poljoprivreda može biti jako moderna, posebno kada se uključi i digitalna tehnologija, savremena softverska rješenja, upotreba dronova i agrometeoroloških stanica.

Govoreći o savremenim pristupima u voćnih zasada, posebno šljive, od pojave i razvoja biljnih bolesti Okić kaže da je cilj reducirati upotrebu pesticida i pronaleženje načina kako olakšati poljoprivrednicima njihov posao i na taj način zainteresovati mlade ljude.

"I to je zaosta jedno perspektivno polje gdje vjerujem da bi se u budućnosti veliki broj mladih agronoma mogao zaposliti", kaže profesorica Okić.

Posebno je istaknut koncept integralne proizvodnje koji nalaže i Evropska unija te je naglašeno da se tome mora i BiH mora tome prilagođavati. 

"Daje nam mogućnost da i dalje koristimo pesticide, naručito u situacijama kada imamo ovako velike oscilacije u klimatskim promjenama. Ali isto tako nam omogućava da ih držimo pod kontrolom i da ih koristimo u momentima kada je to potrebno. I na taj način postižemo zaštitu okoline ali isto tako štitimo naše biljke na najbolji mogući način", rekla je Okić.

Istakla je da intenzivni proizvođači upotrebom novih tehnologija olakšavaju vođenje evidencije i koriste sisteme podrške, a značajnu ulogi ima i prognozna služba. U savremenim pristupima zaštite biljaka veoma važna je upotreba senzora.

"Za bilo koji senzor da se odlučite imate mogućnost da dobijate adekvatne podatke i da vam oni pomognu u odluci kada trebate vršiti tretiranja.To može biti zemljišni senzor, senzor za praćenje klimatskih parametara, praćenje temperature a sve to možete objediniti sa savremenim agrometeorološkim stanicama", ističe Arnela Okić.

Kako bi se pojednostavio rad poljoprivrednih proizvođača u svijetu je sve prisutnija i upotreba dronova u prognoznoj službi, skeniranju ali i zaštiti biljaka.

O primjeni bioregulatora u intenzivnoj proizvodnji krošnjastih voćnih vrsta govorio je  profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Osman Musić.

Bioregulatori su fitohormoni (prirodni biljni hormoni) ili fitohormonima slične supstance (sinteski spojevi) koji u vrlo niskim koncentracijama podstiču, inhibiraju ili utiču na biološke ili biohemijske procese u biljkama. Primjena bioregulatora je ključna za uspješnu voćarsku prizvodnju.

"U odnosu na sve voćne vrste najviše se primjenjuju u proizvodnji jabuka. Na današnjem predavanju poseban akcenat je dat i na primjenu bioregulatora u svrhu regulacije rodnosti kroz proces prorjeđivanja cvejtova i plodova", kaže profesor Musić.

Ističe kako djelovanje preparata iz grupe bioregulatora može biti veoma nepredvidivo.

"Ovom prezentacijom je objašnjeno kada i u kojoj fenofazi primjenjivati određenu aktivnu materiju te kako prilagoditi koncentracije preparata (koji se mogu nabaviti na području BiH) ovisno o sorti, kilmatskim uslovima, opterećenosti stabla i drugo", rekao je Musić, saopćeno je iz Službe za informisanje "Sajma šljive".