BiH može dekarbonizovati elektroenergetski sektor zamjenom uglja čistim tehnologijama

Glavni grad Bosne i Hercegovine domaćin je Petodnevnog međunarodnog događaja Sarajevo Energy and Climate Week (SECW) / Sarajevska energetska i klimatska sedmica. Ovaj značajni događaj održat će se od 25. do 29. septembra 2023. godine. Domaćin ovog događaja, glavni grad Bosne i Hercegovine, opredijelilo se za postizanje klimatske neutralnosti. 

Naša zemlja ima mogućnosti da dekarbonizuje elektroenergetski sektor zamjenom uglja čistim tehnologijama, te zadržavanjem energetske nezavisnosti kao izvoznik električne energije.

O energetskom sektoru, u susret SECW-u smo razgovarali sa Amrom Šurković, General Manager SECW i Nihadom Harbašem iz nLogic Advisory-a.

Energetski sektor je jako bitan za razvoj privrede u BiH. Kakvi su trenutno aktuelni trendovi u energetskom sektoru i da li ih prati naša zemlja?

- EU se odlučila za dekarbonizaciju svoje ekonomije, te usvojila konkretne mjere za postizanje tog cilja što je u prvom redu svakako  donošenje odgovarajuće legislative i obaveza za sve njene članice.

Tako je EU donijela Uredbu o upravljanju Energetskom unijom i djelovanjem u području klime prema kojoj se, između ostalog, za svaku članicu izrađuju i donose Integrisani nacionalni energijski i klimatski planovi (NEKP/NECP). Bosna i Hercegovina slijedi politike EU na polju energije i klime, te je preuzela obaveze za dekarbonizaciju koje su sadržane u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB), Nacionalnom utvrđenom doprinosu BiH (NDC), te Intergrisanom nacionalnom energijskom i klimatskom planu BiH (NECP BiH). Time je Bosna i Hercegovina iskazala snažno opredjeljenje za usklađivanje svojih ciljeva sa ambicioznim ciljevima EU na polju energetske tranzicije i postizanja karbonske neutralnosti do 2050. godine.

To je jako zahtjevan cilj koji će zahtijevati uključenost svih u ovom procesu kroz provoođenje pravedne i inkluzivne tranzicije ka niskokarbonskoj ekonomiji.  Tranzicija se mora bazirati na kreiranju i brzom rastu zelenih radnih mjesta, kako onih novih tako i onih  za radnike kojima prijeti gubitak u karbonski intenzivnih industrijama poput električne energije, cementa, čelika, biogoriva itd.

BiH ima potencijale u svim vidovima proizvodnje, ali i uštede energije, pogotovo obnovljive energije i energijske efikasnosti, te treba ubrzati proces energetske tranzicije, povući EU i druga sredstva kako bi do 2050. doprinijela klimatskoj neutralnosti, kazao je Nihad Harbaš, nLogic Advisory za Akta.ba.

Da li je naša zemlja na dobrom putu da ispuni klimatsku neutralnost i dekarbonizacija energetskog sektora BiH do 2050. godine?

- BiH ima mogućnosti da dekarbonizuje elektroenergetski sektor zamjenom uglja čistim tehnologijama, te zadržavanjem energetske nezavisnosti kao izvoznik električne energije. Uz to sve je potrebno istovremeno ispunjavati međunarodne obaveze.

U zadnjih nekoliko godina vidljiv je napredak u energetskoj tranziciji u BiH. To je podstaknuto prije svega rastom cijena energije što je dovelo do konkurentnosti obnovljivih izvora energije, posebno kroz model tzv. prosumera te do isplativosti ulaganja u energijsku efikasnost, a što je rezultiralo ubrzanim rastom instalisanih kapaciteta na obnovljive izvore energije, prije svega u solarnim elektranama.

Kada je riječ o bh privrednom sektoru, mala i srednja preduzeća su prilično spremna i jedan dio već radi na energetskoj tranziciji, jer im to tržište diktira, a tu si i podsticaji i programi domaćih i stranih organizacija. U okviru tih podsticaja i programa dobar dio malih i srednjih preduzeća ulaže u mjere energijske efikasnosti, radi na zamjeni fosilnih goriva, te instaliranju solarnih elektrana za vlastite potrebe. Osim toga, cementna industrija ozbiljno radi na energetskoj tranziciji, što se ogleda u činjenici da se prelazi održivije izvore energije i priprema se na uvođenje naknada za emisije ugljen dioksida, istakla je Amra Šurković, General Manager SECW.

 Koji su neophodni koraci na kojima je potrebno raditi još više?

- Ono na čemu je potrebno raditi još više, jeste uvesti mehanizme usmjeravanja tranzicije kroz tržišne mehanizme i regulatorni okvir. Potrebno je primijeniti nove modele poslovanja kao što su pružanje usluga energijom (tzv. ESCO), javno-privatno partnerstvo, prosumeri, itd..

Potrebno je raditi na kapacitetima, između ostalih na ljudskim kapacitetima i sistemu obrazovanja, jer se osjeća nedostatak kvalifikovanog kadra za npr. projektovanje i instaliranje toplotnih pumpi, solarnih elektrana itd.

Potrebna su i finansijska sredstva i izvori finansiranja, koji su dostupni, ali su oni uslovljeni komplikovanim i dugotrajnim procedurama dobijanja dozvola, naglašava Nihad Harbaš, nLogic Advisory.

O ovim temama će se mnogo govoriti i na predstojećoj SCEW konferenciji. Kažite nam nešto više o konferenciji, temama i o onome što očekuje sve učesnike?

- Sarajevska energetska i klimatska sedmica -  SECW  međunarodni je događaj usmjeren na pravednu tranziciju energetskog sektora, uvažavajući klimatske ciljeve i dekarbonizaciju energetskog sektora u bih i regionu Zapadnog Balkana.

Bogato iskustvo i nasljeđe bh. energetike učinilo je da Bosna i Hercegovina bude i danas regionalni lider, a da bi tako i ostalo potrebno je nastaviti pratiti trendove u energetskom sektoru, donositi ponekad teške, ali ispravne odluke o budućnosti energetskog sektora, uvažavajući da je krajnji cilj dekarbonizacija energetskog sektora, odnosno, prestanak korištenja fosilnih goriva  do 2050. godine. Naročito uglja.

U okviru SECW, kroz prezentacije, diskusije, sastanke i sajmove, razgovarat će se o energetskim i klimatskih politikama, ciljevima i prilikama u oblasti energije i klime, energetskim sistemima budućnosti, inovativnim poslovnim modelima, izazovima i prilikama u cilju postizanja energetske sigurnosti i klimatske neutralnosti, cirkularnoj ekonomiji, poboljšanju kvaliteta zraka i zaštiti okoliša.

Događaj je važan, jer će tokom pet dana okupiti više od 1.000 učesnika iz cijelog svijeta, uključujući visoke dužnosnike, predstavnike svih nivoa vlasti, ministre u oblasti energije, klime i okoliša, prostornog uređenja, saobraćaja, predstavnike institucija Evropske unije, Energetske zajednice, Svjetsko energetsko vijeće, proizvođače najmodernije opreme kao što su toplotne pumpe, solarne elektrane, vjetroelektrane itd. te akademsku zajednicu, stručnjake, poduzetnike, investitore, finansijere, nevladine organizacije, medije i ostale zainteresirane strane.

Dodatni značaj se ogleda u tome što po prvi put organizaciju događaja ovog nivoa vode domaće institucije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i uz tehničku podršku nLogic Advisory Sarajevo, kazala je Amra Šurković, General Manager SECW.

Kako postati dijelom događaja SECW?

- Svi, koji žele biti dio ove velike priče, predstaviti se, upoznati nove poslovne partnere, razmijeniti mišljenje sa učesnicima, mogu se uključiti kao pokrovitelj, sponzor, učesnik, izlagač, panelist, medijski partner. Tokom Konferencije organiziran je i izložbeni prostor, na kojem su već potvrdili svoje učešće, između ostalih i proizvođači savremenih energetskih tehnologija, kao što su proizvođači toplotnih pumpi, solarnih elektrana, električnih vozila.

Na web stranici se nalazi i više informacija o ovom događaju, kao i naši kontakt podaci. Preko web stranice SECW-a, također, je već sada moguće kupiti i kotizacije za sve dane. Osim toga informacije o SECW-u su dostupne i putem društvenih mreža, poručila je Amra Šurković, General Manager SECW.

Razgovarala: Elvedina Obuća