Manje posla u obućarskom sektoru: Žene se zbog krize odriču štikli

U fabrikama obuće u RepubliciSrpskoj, koje mahom cipele proizvode za strano tržište, kažu da kriza u Evropi uzima danak, zbog čega su skladišta puna robe pa inostrani partneri otkazuju ranije sklopljene ugovore.

Sagovornici “Glasa Srpske” kažu da situacija u ovoj grani industrije ni izbliza nije sjajna kao ranije, jer je kriza natjerala žene da se odriču štikli. To potvrđuje i vlasnik i direktor u Fabrici obuće “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević.

"Došlo je do pada kupovne moći i ne pamtimo slabije interesovanje za modnu obuću. Ljudi kada biraju šta će kupiti, da li cipele ili hranu za svakodnevno preživljavanje, svakako je jasno šta će izabrati", rekao je Pazurević za “Glas” i dodao da firma godišnje izradi 1,7 miliona pari obuće i sve izveze.

Objasnio je da je trend prelaska firmi iz Evrope ponovo u Aziju zaživio, zbog čega i domaće firme dolaze u fazu prestrojavanja.

"Situacija je zaista teška i bojim se da nećemo lako izaći iz ovoga. Partneri sa kojima radimo kažu da su im skladišta puna robe i da je kupovna moć u zemljama EU niža nego ranijih godina pa veliki broj partnera otkazuje ranije sklopljene ugovore sa firmama", rekao je Pazurević.

Sa nabavkom repromaterijala, kako kaže, nemaju problema, ali su cijene svega otišle u nebo.

Identična situacija je i u kotorvaroškoj Fabrici obuće “Dermal”, čiji vlasnik i direktor Radenko Bubić za “Glas Srpske” kaže da je interesovanje za modnu obuću manje nego lani.

"Žensku modnu obuću radimo za dva velika njemačka brenda i za 20 odsto manje je prodato nego prethodne godine, ali je zato potražnja vojne i policijske obuće u porastu, vjerovatno zbog krize u svijetu", rekao je Bubić i dodao da 70 odsto njihove proizvodnje čini vojna i namjenska obuća, a 30 odsto modna.

Ispričao je da je u pojedinim firmama u obućarskom sektoru koje posluju sa Italijom prepolovljen posao, a veliki broj njih nema nikakvog posla.

"Prodaja je pala vjerovatno zbog toga što je sve poskupjelo i ljudi štede na svemu", rekao je Bubić.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja za “Glas” kaže da se slična situacija još početkom godine desila u raznim drugim industrijama, poput drvne i metalne.

"Sredinom godine je došlo i do smanjenja potražnje za robom široke potrošnje i trajnim potrošnim sredstvima, kao što su obuća, odjeća i bijela tehnika, jer je kroz visoku inflaciju i rast cijena došlo do smanjenja kupovne moći stanovništva na Zapadu, a zarade nisu rasle u skladu sa tim", rekao je Ljuboja.

Zbog toga je, kako kaže, prisutan efekat smanjenja potrošnje, a privreda u Evropi ulazi u dugotrajniju recesiju, što nije dobro.

"Osim toga prisutan je i efekat straha gdje se prolongira potrošnja pojedinih dobara, da bi bio sačuvan novac za neke druge stvari, a ako dodamo da je ispred nas zima i da postoji veliki strah od cijena energenata, sasvim je logično da se smanjuje potrošnja, ne samo kod nas nego u čitavom svijetu", kazao je Ljuboja.

Izvoz 

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH tokom osam mjesecu ove godine izvezena je obuća i slični proizvodi u vrijednosti većoj od 570,7 miliona maraka.

Najviše je plasirano u Italiju i to u vrijednosti većoj od 175 miliona maraka. Osim toga obuća se izvozila još i na tržište Njemačke, Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Francuske, Holandije i drugih zemalja.