Puno jeftiniji od domaćeg
Lažni med potiskuje domaći
Uz lošu sezonu najveći neprijatelj pčelarima je lažni med i krajnje vrijeme je da se ovom problemu stane u kraj, kao što je to slučaj u Srbiji.
Uz lošu sezonu najveći neprijatelj pčelarima u Republici Srpskoj je lažni med i krajnje vrijeme je da se ovom problemu stane u kraj, kao što je to slučaj u Srbiji.
Nova metoda provjere sa druge strane Drine pokazala je da od 25 uzoraka meda u 22 uzorka postoji dodatak neke vrste šećera. Pčelari ističu da je taj podatak alarm da se i kod nas što prije sprovedu analize i na taj način razdvoji lažni i domaći med.
Predsjednik Udruženja pčelara “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković rekao je za “Glas Srpske” da je patvoreni med prisutan u cijeloj BiH, te da se pod hitno tome mora stati u kraj.
"Oni koji bi trebalo da se tim bave ne obavljaju svoj posao, a mi pčelari nemamo instrumente da spriječimo prodaju tog meda. Apelujem na nadležne da pooštre mjere kontrole i prodaje meda u smislu zaštite potrošača, ali i nas pčelara jer smo suočeni sa nelojalnom konkurencijom", rekao je Ninković.
Kako kaže, lažni med puno je jeftiniji od domaćeg, uz kvalitet koji je i više nego sporan.
"Najbolji primjer je tezga pored Starog mosta u Mostaru gdje velikim natpisom piše da tri teglice meda koštaju 15 maraka. Nemoguće je ostvariti bilo kakvu zaradu od prodaje pravog meda po tim cijenama", kazao je Ninković.
Ipak, kako kaže, kupci često kupuju onaj jeftiniji što nikako nije dobro.
"Često ljudi nisu toliko edukovani i idu za jeftinijom robom, a uvijek nekome ko želi da kupi med kažemo, kupujte med od provjerenog pčelara i nećete pogriješiti", rekao je Ninković.
Predsjednik Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika Zoran Birčaković rekao je za “Glas” da je kod nas stanje i gore nego u Srbiji po pitanju lažnog meda.
"Uvezli smo med iz Turske i Kine bez ikakvih kontrola, a naši marketi krcati su falš medom koji je više otrov nego med. Zbog toga domaći pčelari imaju zalihe meda od prošle godine koje ne mogu da prodaju", rekao je Birčaković.
Prema njegovim riječima, Savez udruženja pčelara Republike Srpske trebalo bi da preduzme korake kao što rade kolege u Srbiji.
"Što prije da se urade analize i pošalju u laboratorije. Prvi sam ja za to, ako je neophodno i da pčelari daju novac za analizu, ali da se taj otrov izmjesti iz marketa. Naš narod ide isključivo da prođe jeftinije, a ne razmišlja o posljedicama", kazao je Birčaković.
Podsjetio je da je ovo jedna od najgorih godina za pčelare u Zvorniku i okolini.
"Malo ko je izvadio teglicu meda što se tiče bagrema, a i livadska paša je bila loša", kazao je Birčaković.
Prinosi
Hercegovina je najbolje prošla od svih krajeva ove pčelarske sezone, a za kilogram meda potrebno je izdvojiti oko 25 maraka.
"Imamo još jesenje medobranje, to je paša vrijeska i brštana, ali svodimo račune i godina je bila poprilično dobra u odnosu na ostale. Ove godine možemo se pohvaliti da je svaki pčelar izvrcao od 20 do 30 kilograma po pčelinjem društvu", rekao je Ninković.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
