I do 50 posto pčela je uginulo tokom ove zime u RS, a iako nije toliko kritično na jugu BiH, pčelari ipak kažu da je iz godinu u godinu situacija sve gora, pišu Nezavisne.
Njihovom uginuću je doprinio, između ostalog, nedostatak polena, ali i nestabilno vrijeme, kao i bolesti koje napadaju pčele.
Zoran Bojić iz Udruženja pčelara "Pčela" Laktaši za "Nezavisne novine" kaže da još uvijek nemaju tačne podatke, ali da je najvjerovatnije oko 50 odsto uginulih pčela.
"Najveći problem, prema mojoj procjeni, bio je nedostatak polena, jer je prošle godine bila velika suša pa pčele u jesenjem periodu nisu mogle da skupe dovoljne količine polena, koji je njihova osnovna hrana. Pored toga, ako se pojavi još koja bolest, to je samo dodatno doprinijelo njihovom uginuću", rekao je Bojić.
On je pojasnio da se upravo zbog svih navedenih problema nisu razvile zimske pčele, te su ostale one slabe.
Samim tim, kako kaže, ako su izgubili otprilike polovinu pčelinjaka, vjerovatno će i prinosi meda biti manji, odnosno, "ako je duplo manje košnica, biće i duplo manje meda".
Da je slična situacija i u Hercegovini, potvrdio je za "Nezavisne" Slaven Cvitanović, predsjednik Saveza pčelara "Kadulja" Ljubuški, koji je kazao da su gubici dosta veliki, te su i te kako veći nego prethodnih godina.
"Usljed nestabilnog vremena, slabe paše, te pčelinjih bolesti, tj. varoe, u kombinaciji sa nepovoljnim faktorima, došlo je do većih gubitaka. Svaka godina je za sebe specifična i moramo se prilagođavati", istakao je Cvitanović.
Naglasio je da je sve teže pčelariti u ovakvim uslovima u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, on u ovom trenutku ne bi htio licitirati sa brojkama, ali je sigurno primjetno da je četvrtina, odnosno 25 odsto, gubitaka pčela na području Hercegovine.
Kako kaže, primjetno je da je velika potražnja za nukleusima, kao i za pčelinjim društvima.
Prethodno je i Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kazao da je ova godine počela loše za pčelare, kao i da su u ovom mjesecu tek očekuju veliki gubici.
Kako je rekao tom prilikom, pčele u jesen nisu bile u prilici da se spreme za zimu, te obezbijede sebi kvalitetnu zimnicu, a "bile su izuzetno velike vrućine, nedostatak vlage i polen je bio potpuno nekvalitetan".
