Šunje: Ograničenje marži se ne bi trebalo prelamati samo preko leđa trgovaca

Federalna vlada ograničila je marže na 15 osnovnih životnih namirnica. Kako će u praksi izgledati provedba ove odluke i koje su njene prednosti i posljedice?

Ovim povodom gosti emisije Rezime bili su Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Selmin Karić, direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Šunje ističe da je Vlada bila prisiljena da nešto uradi i da ograničenje marži ima neku logiku.

"Vidjet ćemo kako će to funkcionirati. Između ograničenja marži i zaleđivanja cijena, uvijek sam za ograničenje marži. Zalediti cijene uvijek može imati negativan efekt – nestašice. Kontrola marži ima svoju logiku. Na određeni način je zakašnjela mjera. Ograničenje marži je upućeno samo na trgovinu, ali trgovina to kupuje od svojih dobavljača. Lanac može biti širok. Bilo bi logičnije da se sjedne sa svim učesnicima u lancu i pokušaju dogovoriti nekakvi međusobni odnosi. To bi bilo mjerodavnije", pojasnio je Šunje.

Karić naglašava da je svaka odluka koja ograničava cijene dobrodošla, naročito za socijalno ugrožene kategorije.

"Mi smo po prethodnoj odluci od 31.8., odmah krenuli u kontrolu i dosad smo obavili 28 inspekcijskih nadzora, od toga kod 19 subjekata je utvrđeno da ne poštuju tu odluku, naši inspektori su izrekli 28 prekršajnih naloga u vrijednosti 16.750 KM i izrečene su upravne mjere koje se odnose na usklađivanje marži sa odlukom Vladom. Nova odluka je donesena 28.9., objavljena jučer u Službenim novinama, stupa na snagu osam dana po objavi. Mi smo svakako spremni, i krenut ćemo u inspekcijske nadzore", kaže Karić.

Na pitanje je li inflacija zloupotrijebljena od strane trgovaca da bi enormno profitirali, Šunje ističe da je na Vladi da to mjerama sankcionira.

"Ako tržište to prihvata onda to sa stanovišta trgovaca ima logiku. Ako trgovci mogu dati maržu 70 posto onda oni imaju visoku pregovaračku moć u odnosu na prethodnu kariku u lancu", naveo je.

Karić očekuje da će odluka Vlade doprinijeti stabilizaciji cijena osnovnih životnih namirnica.

"I prije ove odluke postojala je odluka prethodne Vlade koja se odnosila na zamrzavanje marži na dan 31.12. 2020. i ko je na taj datum imao maržu na nekim proizvodima 40, 50 posto, on je i u narednom periodu mogao ići do visine te marže. Na terenu je bilo takvih situacija", kazao je.

Utjecaj na međunarodnom tržištu se reflektiraju na domaću ekonomiju i smanjuje manevarski prostor za trgovinske marže, istakao je Šunje.

"Dosta roba zavisi od kretanja na inostranom tržištu. Nafta ponovo raste, po logici stvari to se prenosi na ostale proizvode koji od nje zavise".

Kada je riječ o tome može li odluka Vlade imati negativne posljedice na trgovce, odnosno može li pogodovati sivoj ekonomiji, Karić navodi da se nada da su trgovci društveno odgovorni i da će imati senzibilnosti prema građanima. Šunje pojašnjava da trgovci ne mogu dizati cijene u nedogled. Tražnja je ta koja reagira i prisiljava ih da smanje marže.

Upitan isplati li se trgovcima platiti kaznu ako će ostvariti veći profit, Karić smatra kako su kazne za nekog visoke, za nekog nisu. Vjerovatno da se većim trgovinskim lancima to isplati, rekao je.

Kazne nisu adekvatne, kategoričan je Šunje, trgovci tu kalkuliraju, jednostavnije im je platiti kaznu.

Šunje dodaje da Vlade na svim instancama nemaju viziju šta da rade.

"Ono što se godinama gura pod tepih su reformske mjere. Sumnjam u kompetentnost Vlade, od premijera pa nadalje. Da bi se povećala minimalna plata, morate poduzeti reformu zdravstva, penzionog sistema, reforma javne uprave", zaključio je.