Čavalić: Vlada FBiH je zapala u vlastitu igru, sve marže su zapravo povećane

Vlada FBiH je zapala u vlastitu igru u vezi ograničavanja marži i sada se pokušava izvući iz navedene. Pritom se (ne)namjerno šire dezinformacije - poput one "Lista namirnica kojim je propisana najviša marža povećana sa devet na 15 proizvoda, poručio je federalni zastupnik Admir Čavalić. 

Naime, kako kaže, Odlukom objavljenom u Službenim novinama Federacije BiH, broj 69/23 je obuhvaćeno 9 kategorija proizvoda. Ovo je izazvalo opštu konfuziju na tržištu i privrednici su opravdano reagovali.

"Kako bi se izvukla iz navedenog, Vlada FBiH sada objašnjava da novom odlukom (Službene novine Federacije BiH, broj 76/23) dodaje 6 novih proizvoda na listu. Realnost je da se brišu kategorije poput "svježe meso", "mlijeko kravlje" i slično, a uvodi 15 novih proizvoda poput "mlijeko bez čepa", "juneća rebra sa kostima", "jaja M klase", "margarin biljni" itd. Pritom se stara (iz augusta) odluka poništava", objašnjava Čavalić.

Time ukazuje da su sve marže povećane novom odlukom, što se jasno može vidjeti na priloženim fotografijama (stara/nova odluka).

Stara odluka 

Nova odluka

 

"Dakle, nije 9+6, već 15 specifičnih proizvoda koji su dogovoreni sa velikim trgovinskim lancima (uz poništenje prvih 9). Plus povećane marže", poručuje Čavalić.

Podsjeća da je ranije ukazivao na to zašto je ovo pogrešno i čemu vodi.

"Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijene u FBiH nisu ništa novo i jedino što im je zajedničko je to što ne daju rezultate. Nemamo konkretnih analiza potrebnih za donošenje tih mjera, kao ni naknadnih analiza u vezi efektivnosti istih (nije dovoljno kazati da tako rade sa parizerom u Srbiji). Zbog toga sam na zadnjoj sjednici federalnog parlamenta postavio zastupničko pitanje da mi se dostave bilo kakve analize, kalkulacije, procjene i slično (što je propisano članom 6. Zakona o kontroli cijena u FBiH). Zanima me i da li se otklanjaju uzroci zbog koji je donijeta Odluka - opet shodno članu 5. ovog zakona. Imamo li i ročnost odluke? Kada završava? Ne pitam ovo bez razloga", kazao je on.

Smatra da ove mjere nisu antiinflatorne, već prije svega odraz očekivanja da "država nešto uradi".

"Pitanje je ko zaista vjeruje u to da se kontrolom marži (ili pak cijena) može obuzdati infacija (oni koji su preživjeli jugoslovensku hiperinflaciju sigurno ne) - oni koji sprovode takve mjere ili oni koji traže takve mjere? Problem je i primjenjenih teorija - zanemaruju se makroekonomske, tržišne teorije i opšta ekonomska politika, a koriste one iz troškovnog računovodstva (mada računovođe najviše posla zbog toga dobiju u praksi)", ističe.

Naglašava da se neke stvari mogu uraditi kroz koncept korporativne društvene odgovornosti, ali to treba shvatiti kao marketinšku, društveno odgovornu, a ne makroekonomsku politiku. Tako je moguće kroz dogovor sa velikim trgovinskim lancima osigurati minimalne marže za neke proizvode, a što će koristiti socijalno ugroženim. Nedavno je jedan trgovinski lanac po tom osnovu uveo nulte marže na bebi proizvode, što je pohvalno.

Za kraj poručuje da građani/potrošači FBiH zaslužuju iskrenu komunikaciju, a ne dezinformacije.