Obaviti dnevnu kupovinu postaje Sizifov posao: Je li Vlada FBiH prevarila građane?

Jesu li uzaludni pokušaji Vlade FBiH da snizi cijene marži na pojedine proizvode ili je, jednostavno, vlast prevarila građane? Građani misle da je ovo drugo, jer promjene u cijenama ne vide. Istog stava i dio struke. Trenutno se, izgleda, više isplati kupovati u Njemačkoj.

Obaviti dnevnu kupovinu za pristojnu količinu novca u glavnom gradu, ali i čitavoj državi, postaje Sizifov posao. Nakon najava Federalne Vlade o zamrzavanju cijena za određene proizvode, kod građana razočarenje. Cijene na trgovačkim policama ne odražavaju ni promjene, a ni nadu.

“Sve je skupo, ja sam mislila da što više kupim, međutim, nisam ništa. Kad pogledam cijene, preračunaš se, prođeš i gotovo”, “Ja mislim da su cijene previsoke i, otišlo je, gospođo, sve u helać”, samo su neki od komentara građana.

A, kao i obično, najteže prolaze penzioneri.

“Imam 530 KM penzije, živim sama u garsonjeri. Nemam ništa, ništa nemam”, kazala nam je građanka.

Je li Vlada FBiH ispunila ono što je obećala, teško je reći, s obzirom na to da građani nisu optimistični. U razgovoru s jednom gospođom koja je, upravo, obavila kupovinu, rekla nam je da je ovo što je kupila koštalo, gotovo, 50 KM. A u pitanju su samo dvije kese. Kako kažu građani, njihovi novčanici sve su tanji, a kese nažalost, sve praznije.

Radi se, zapravo, o tome da Vlada FBiH nije bila iskrena u vezi sa informacijom o ograničavanju marži, te se izgubila u vlastitoj igru iz koje se sad izvlači, smatra poslanik u Federalnom parlamentu, Admir Čavalić. Igra riječi, ali i djela, izgleda, budući da nije povećan broj proizvoda s ograničenim maržama, ali zato jesu povećane marže.

“Imali smo odluku iz avgusta. Na bazi te odluke se odredilo devet kategorija proizvoda, a onda se donijela nova odluka koja poništava tu staru odluku, gdje se ne uvodi devet plus šest proizvoda, već se, ustvari, devet kategorijalnih proizvoda ukida. Uvodi se 15 novih proizvoda, od čega se izdvaja, npr., so, margarin, rebra, mlijeko bez čepa i slično i povećavaju se prosječne marže u odnosu na raniju odluku”, kaže Čavalić.

Kamo sreće da nam je bliže Njemačka, pa da svoje trgovačke korpe i kolica punimo, upravo tamo. U Hamburgu, na primjer, pogled na cijene u trgovačkim centrima, za Bosance i Hercegovce, odmor za oči. Posebno, novčanik, jer su cijene osnovnih životnih namirnica dvostruko niže. Od mlijeka koje košta 0.99 centi, preko ulja od 1.59, do jaja čija cijena iznosi 1.99. A treba podsjetiti da prisječna plata jednog Njemca iznosi gotovo 4.000 evra. Posebno su pristupačne cijene kozmetike i higijenskih proizvoda. Dok u sarajevskim trgovinama cijena jedne vrste dezodoransa dostiže čak 10 KM, iste proizvode u ovom njemačkom gradu možemo kupiti za maksimalno 2.5. evra. Naši radnici, s prosječnim primanjima, prosto su spali na nivo roba i ne mogu se ni prehraniti, smatra Marin Bago, iz Udruženja potrošača.

“Jer, ako smo mi, s jedne strane, ograničili cijene, a na nivou kantona poskupljujemo komunalne usluge, vodu, itd., poskupilo je i gorivo… Iznos potrošačke korpe će, svakako rasti. On je sada 3.300 KM, a moram napomenuti da međunarodne institucije kažu za BiH 3.700 KM, jer su njihovi standardi u prehrani, ali i kvalitetu življenja malo viši”, kaže Bago.

A osim što već odavno vagaju zalogaje, ni ove zime građani neće proći s manjim računima za grijanje. Zima samo što nije, ali umjesto subvencija za grijanje, u FBIH najavljeno novo poskupljenje plina i to za gotovo 5 procenata.