Ukinut Zakon o tehničkim propisima RS: BiH korak bliže k uređenju infrastrukture kvaliteta

Ustavni sud BiH donio je odluku u kojoj tvrdi da Zakon o tehničkim propisima Republike Srpske nije u saglasnosti sa članom Ustava BiH koji se odnosi na pravni poredak i nadležnosti institucija.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Republike Srpske podnio je Šefik Džaferović 2021. godine, kada je bio član Predsjedništva BiH.

Zahtjev se odnosio na neusklađenosti odredaba osporavanog zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenog tržišta na cijeloj teritoriji BiH, ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju.

Drugim riječima, osporenim Zakonom se uspostavljao neustavni, paralelni "republički" sistem infrastrukture kvaliteta kojim se narušava princip jedinstvenog tržišta u BiH.

​Entitetski zakon je donesen 2013. godine i deset godina se primjenjivao na području Republike Srpske, iako je državni Zakon o tehničkim zahtjevima Parlamentarna skupština BiH donijela prije toga, odnosno 2004. godine. Tim zakonom su propisani isti tehnički propisi, ali na nivou cijele države.

​"Pitanje tehničkih zahtjeva za proizvode koji se stavljaju na tržište Bosne i Hercegovine i ocjena njihove usklađenosti u okviru vanjskotrgovinske politike regulirano je postojećim državnim Zakonom iz isključive nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, zbog čega je Republika Srpska osporenim Zakonom prekršila princip poštivanja odluka institucija Bosne i Hercegovine i princip odgovornosti entiteta", navodi se u zaključku Ustavnog suda.

ODGOVOR NA ZAHTJEV​

S druge strane, Narodna skupština RS smatra da je neosnovana tvrdnja podnosioca zahtjeva da se osporenim Zakonom krši ustavni okvir u Bosni i Hercegovini jer se suština osporenog Zakona odnosi na sprečavanje zastoja u oblasti infrastrukture kvaliteta.

U zaključnom dijelu odgovora Narodne skupštine na zahtjev je navedeno da osporeni Zakon ni na koji način nije u suprotnosti s Ustavom BiH i da odredbe osporenog Zakona nisu diskriminirajuće prema privrednim subjektima iz BiH i da ne stvaraju prepreke u trgovini niti ograničenja na tržištu.

Također, smatraju da je neprihvatljiva teza Džaferovića da osporeni Zakon narušava princip jedinstvenog tržišta i ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini.

Dalje se navodi da osporeni Zakon nije jedini zakon čija se rješenja odnose na oblast tehničkog zakonodavstva i infrastrukture kvaliteta i da postoje brojni drugi zakoni za određene sektore u privredi.

ZASTOJ U OBLASTI INFRASTRUKTURE KVALITETA​​

Podsjetimo, cilj državnog Zakona o tehničkim zahtjevima koji je objavljen u "Službenom glasniku BiH" broj 45/04 je usklađivanje tehničkih propisa u Bosni i Hercegovini sa direktivama Evropske unije, pri čemu je Ministarstvo vanjske trgovine nadležno za usklađivanje tehničkih propisa. 

Aktivnosti na uspostavi savremenog sistema infrastrukture kvaliteta u BiH su, prema navodima podnosioca zahtjeva, započete 2001. godine, kako radi uklanjanja tehničkih prepreka u trgovini tako i da bi se osiguralo da se na tržište BiH stavljaju samo sigurni proizvodi.

Izgradnja infrastrukture kvaliteta zahtijeva značajne pomake u usklađivanju domaćih propisa sa važećim standardima EU, kao i donošenje strategije razvoja sistema infrastrukture kvaliteta na nivou BiH. Međutim, ova pitanja su već duže vrijeme na čekanju, a posljedice trpe privrednici, ali i krajnji potrošači.

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH pojasnio je za Akta.ba šta u praksi, pogotovo u privredi, znači zastoj u oblasti infrastrukture kvaliteta.

Kako navodi, infrastruktura kvaliteta predstavlja temelj na kojem počiva funkcionisanje poslovnog sektora u svim državama svijeta i vrlo bitan instrument vanjskotrgovinske politike.  

Začajan problem koji se pojavljuje zbog nerazvijenog sistema infrastrukture kvaliteta je nezaštićeno tržište BiH od nekvalitetnih i nesigurnih proizvoda iz inostranstva.

"Ključna funkcija ovog sistema u oblasti industrijskih proizvoda je servisiranje preduzeća pružanjem odgovarajućih usluga u oblasti standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti, kao i provođenje nadzora nad tržištem (inspekcijske aktivnosti) u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoline. Uzimajući i to u obzir, trgovinski sporazumi koje je BiH zaključila ne mogu doprinijeti većoj izvoznoj opredijeljenosti domaćih privrednih subjekata ukoliko BiH ne razvije jedinstven adekvatan sistem infrastrukture kvaliteta", pojašnjava Jašarspahić.

Podsjeća da je pravni okvir sistema infrastrukture kvaliteta uspostavljen donošenjem pet horizontalnih sistemskih zakona i njihovih podzakonskih akata:

1. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti ("Službeni glasnik BiH", broj 45/05)
2. Zakonu o akreditiranju Bosne i Hercegovine ("Službeni glasniku BiH", br. 19/01)
3. Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 45/04, 44/07 i 102/09).
4. Zakon o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02);
5. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda ("Službeni glasnik BiH", br. 102/09).

Od podzakonskih akata posebno se izdvajaju slijedeći propisi: - Program preuzimanja tehničkih propisa ("Službeni glasnik BiH", br. 35/06)

- Upustvo o načinu izrade i postupku donošenja tehničkih propisa ("Sl.glasnik BiH", br. 35/06)
- Odlukа о planu aktivnosti za realizaciju programa preuzimanja tehničkih propisa ("Sl.glasnik BiH", br. 89/06)
- Odluka o uslovima i načinu priznavanja dokumenata i znakova usklađenosti izdatih u inostranstvu („Službeni glasnik BiH“, broj 107/10)

Dodaje da je BiH jedinstveno tržište i samo ga se kao takvog može i posmatrati.

"U Preporukama EU je da BiH mora u cijeloj zemlji primijeniti usklađeni pristup i postoji hitna potreba da se razvije cjelodržavna strategija infrastrukturu kvaliteta, te da BiH mora osigurati jednaku primjenu postupaka ocjene usklađenosti u skladu sa Odlukom768//2008/EZ. Očigledno je Evropa neće prihvatiti jačanje trgovinskih veza i olakšan pristup EU jedinstvenom tržištu dok BiH ne uspostavi jedinstven sistem infrastrukture kvaliteta koji će odgovarati zahtjevima koje propisuje EU", ističe.

MOGUĆE SANKCIONISANJE MINISTARA

Napominje da je čak moguće i da se pokrenu aktivnosti na sankcionisanju ministara, pomoćnika ministara (donošenje pravilnika) i inspektora zbog njihovog djelovanja jer ograničavaju slobodu kretanja roba. 

"Pravni osnov je naveden u članu 204. Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na povredu ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti: 'Ko zloupotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlaštenja u institucijama Bosne i Hercegovine ograniči slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, između entiteta ili između entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniči pravo privrednog društva ili druge pravne osobe da se na teritoriji drugog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine bavi prometom robe i usluga, ili stavi privredno društvo ili drugu pravnu osobu u neravnopravan položaj prema drugim pravnim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vršenje prometa robe i usluga, ili, ograniči slobodnu razmjenu robe i usluga između entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina'", citira Jašarspahić.

S.B.