Federalna vlada usvojila Strategiju upravljanja dugom za period 2023-2025.

Vlada Federacije BiH jučer je usvojila Strategiju upravljanja dugom za period 2023-2025. godina i zadužila Federalno ministarstvo finansija da ovaj dokument objavi na svojoj web stranici, a Generalni sekretarijat Vlade FBiH da ga proslijedi Parlamentu FBiH.

Strategija predstavlja sažetak glavnih načela i smjernica za politiku upravljanja dugom Federacije BiH u navedenom periodu, te je od 2015. godine jedan od strateških dokumenata Vlade u domeni upravljanja dugom.

Strategija se temelji na postojećem portfoliju duga Federacije BiH, Programu javnih investicija FBiH 2023-2025. godina i Dokumentu okvirnog budžeta FBiH 2023-2025. godine.

Također, sadrži planove finansiranja potreba Vlade FBiH u naredne tri godine, na vanjskom i unutrašnjem tržištu, te mjere i alate potrebne za dostizanje usvojenih strateških ciljeva.

U dokumentu su predstavljeni zakonodavni i institucionalni okvir za upravljanje dugom Vlade Federacije BiH, te ciljevi i obuhvat Strategije.

Opisana je i struktura portfolija duga, te su identificirani ključni faktori rizika koji su svojstveni postojećem portfoliju duga Vlade FBiH.    

Ciljevi upravljanja dugom Vlade Federacije BiH su osiguranje finansijskih sredstava za finansiranje vladinih potreba uz prihvatljive troškove i rizike u srednjem i dugom roku i razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.

Portfolio duga koji je obuhvaćen Strategijom i za koji je odgovorna i kojim upravlja Vlada FBiH na dan 31.12.2022. godine, iznosi 6.089,18 miliona KM ili 20,74 posto BDP-a Federacije BiH. Sastoji se od vanjskog duga u iznosu od 88,85 posto ukupnog duga, te unutrašnjeg koji čini 11,15 posto ukupnog duga.

Vanjski dug je, zbog povoljnijih kreditnih uslova i koncesionalnih kamatnih stopa, najvećim dijelom ugovoren sa međunarodnim finansijskim institucijama i bilateralnim kreditorima.

Srednjoročni izgledi za ekonomije zapadnog Balkana su pozitivni, pod uslovom provođenja strukturnih reformi te ubrzanja procesa zelene tranzicije i ulaganja u oblast energetske efikasnosti u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

U srednjoročnom periodu očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u poticanju ekonomskog rasta.

Izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom vremenskom razdoblju znatno bi trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.

Vlada FBiH je upoznata s Kvartalnim izvještajem o dugu za treći kvartal ove godine, Q3/2023 godine.

Federalno ministarstvo finansija zaduženo je da ovaj izvještaj objavi na svojoj web stranici, a Generalni sekretarijat Vlade FBiH da izvještaj proslijedi Parlamentu Federacije BiH radi informiranja, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.