Do kada ćemo slušati "fali ti još jedan papir, pečat, potpis…"

Barem jednoj osobi tokom života trebao je još jedan papir pri obavljanju važnih administrativnih procedura. Redovi na šalterima, znate kakvi su, kad god da dođete. Digitalizacija bi ovoj praksi stala u kraj. Travnik je napravio značajan korak u tom pravcu, ali hoće li i kada će to uraditi čitava BiH?

Nije važno prijavljujete li rođenje djeteta, upisujete li nekretninu ili registrujete li vozilo ili firmu… Procedure su preduge, zamorne i potpuno bespotrebne. Ali i skupe. A građanima ne preostaje ništa drugo nego da se naoružaju strpljenjem.

"Zadnjih mjesec dana ovi redovi što su bili, vezano za ove pomoći, tako da prema mom mišljenju, izuzetno je komplikovano", kaže nam jedan građanin.

"Svjestan sam u kakvoj zemlji živim. Vremenom sam razvio sposobnost da budem strpljiv. Pošto živimo u ovakvoj zemlji, nikad nećemo biti Njemci, ali vi se psihički pripremite za to", naveo je još jedan.

"U ovom 21. vijeku, 2023., gdje je sve digitalizovano… Mislim da ćemo i mi doći na taj nivo. Da bude sve u tom formatu i da više nećemo morati čekati. Svi snosimo krivicu što čekamo dugo. Kad budemo malo više radni, onda ćemo svi ići naprijed", još je jedan od odgovora.

Opština Travnik otišla je korak dalje. Zahvaljujući platformi "Digital Tax-Free City", modernizovana je i pojednostavljena procedura osnivanja firme na području ove opštine. Bez troškova takse, barem za one u opštinskoj nadležnosti. Komplikovane procedure bile su glavni kamen spoticanja mladim inovatorima da registruju svoj poslovni poduhvat.

"Proces je trajao, u najboljem slučaju, 15 dana. Koštao je više od 100 KM. Danas to izgleda drugačije, na način da smo broj dokumenata spustili na osam, odnosno, ako se radi o IT-u na sedam, da se nikakve takse ne plaćaju", kaže Kenan Dautović, načelnik Opštine Travnik.

Za ekonomistu Faruka Hadžića, ovo je ohrabrujući korak, koji, između ostalog, pokazuje čitavoj BiH da se sve može kad se hoće.

"Jer mi godinama pričamo kako je potrebno pokrenuti digitalizaciju javnog sektora, itd. Samo se priča i stalno se pronalaze neki izgovori kako je nešto komplikovano, teško, neko drugi ne da, a ovdje smo vidjeli da nije tako komplikovano, da neko drugi ne da, nego da je moguće kad postoji volja", kaže Hadžić.

Blagodeti koje donosi digitalizacija prepoznao je i Brčko distrikt, koji je, takođe, svojim potencijalnim preduzetnicima, pojednostavio proceduru registracije, uvodeći, potpuno, elektronski pristup.

"Tu imamo nekoliko malih pilot projekata koji ohrabruju i pokazuju da može. E sad, naravno, omasovljenje zavisi od toga da se cijela država i svi nivoi vlasti angažuju, da daju mnogo više nego što su to do sada", ističe Aleksandar Mastilović, međunarodni konsultant za digitalnu transformaciju.

Svi znaju da nisu mnogo uradili. Ali, obećavaju. Papir manje optimistično, u narednoj godini, najavljuje i resorni državni ministar Edin Forto. Objavio je rat CIPS-ovim prijavama, odnosno potvrdi o prebivalištu koja je neophodna za sve zahtjeve stanovništva prema banci.

"Pozivam opštine, kantone i entitete da se jave da i njima ukinemo CIPS prijavu. Ovo je digitalizacija. Konkretno i korisno", rekao je Forto.

Na koji način će to učiniti, nije nam pojasnio.

Stručnjak za digitalnu transformaciju Aleksandar Mastilović izračunao je da bi ovaj začarani krug odsustva s radnog mjesta u ovu svrhu, bez uzimanja slobodnih dana, privredi donio štetu veću od milijardu eura. Nema opravdanja jer imamo čak i zakonsku legislativu koja uređuje oblast elektronskog potpisa i elektronskog dokumenta, koji bi nam omogućili da iz udobnosti svog doma, završimo sve jednim klikom. Međutim…

"Potreban je taj liderski pristup. Nije čak problem ni finansiranje jer sredstava u budžetu ima jednako kao i međunarodnih donatorskih programa koji podstiču taj proces digitalne transformacije u BiH. Ono što je, definitivno, potrebno je da nađemo one hrabre lidere koji će to da pilotiraju, da pokažu isplativost tog rada, sve finansijske uštede, ali i dobitke u smislu ubrzavanja poslovnih procesa", kaže Aleksandar Mastilović.

Ovo je u BiH jedina prepoznala i primijenila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja izdaje elektronski potpis. Ali, kako je navikla da u svemu kasni, BiH se drži te paradigme i u ovom slučaju. Bez obzira na to što bi digitalizacija značajno smanjila i korupciju, što je, po svemu sudeći, vodeći razlog zbog kojeg ne žele da joj pruže ruku dobrodošlice.