Korupcija jedna od najvećih prepreka razvoju BiH

Korupcija je jedna od najvećih prepreka za razvoj Bosne i Hercegovine koja, među ostalim, smanjuje povjerenje u institucije, snižava kvalitet javnih usluga i odvraća strane investitore.

Istaknuto je to danas uoči Konferencije "Između percepcije i instituacionalnog odgovora: Suočavanje s korupcijom kroz zakone i praksu", koja se održava u Sarajevu u organizaciji Transparency Internationala BiH (TIBiH), a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

Kako je kazala zamjenica ambasadorice Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Sara Lindegren, korupcija u BiH predstavlja jedan od krucijalnih problema na čijem subijanju, nažalost, nije napravljen nikakav napredak.

"Vidimo da BiH, zapravo, 'klizi unazad' u borbi protiv korupcije i iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije vidljivo je da na tom planu nije napravljen nikakav napredak u prethodnoj godini.", upozorila je Lindegren, potcrtavajući imperativ borbe protiv korupcije putem jačanja uloge parlamenata i parlamentarnog nadzora.    

Ocijenila je, istovremeno, kako je radi efikasnijeg djelovanja u borbi protiv korupcije neophodno uspostaviti kontinuiranu saradnju između svih relevantnih institucija, kao i međunarodnih aktera i organizacija civilnog društva.

Na važnost kontinuiranog angažmana u borbi protiv korupcije ukazala je i izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić, istaknuvši kako deklarativne izjave i obećanja nosioca vlasti, nažalost, nisu bile propraćene i konkretnim koracima i učincima u borbi protiv korupcije.

U osvrtu na nalaze posljednjeg istraživanja javnog mnijenja o korupciji u BiH, koji će biti predstavljen sudionicima konferencije, Korajlić je kazala kako se čak ni u percepciji građana ne vidi nikakav napredak.

Naime, prema percepciji građana, ključni problemi s kojima se BiH suočava su, prije svega, niske plaće, odlazak ljudi iz zemlje i korupcija, a slijede siromaštvo i nezaposlenost, dok nacionalna pitanja tek pet posto građana vidi kao ključni problem zemlje.

"Upravo nacionalna pitanja su ta koje stalno nameću nosioci vlasti, dok se konkretnim problemima građana niko ne bavi.", ističe Korajlić, podsjećajući kako, kada se radi o nivou korupcije, ogromna većina građana smatra kako je visok, ili veoma visok, a što je propraćeno izrazitim nepovjerenjem u institucije.

Prema istraživanju po sektorima, najraširenija korupcija je prisutna u okviru zdravstva, policije, pravosuđa i političkih stranaka.

Referirajući se na stanje u pravosuđu s fokusom na korupciju, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH) Halil Lagumdžija ocijenio je kako je izostao pravi odgovor na tu pošast.

Precizirao je kako se radi o pojavi – sveprisutnom modelu ponašanja s kojim se samo pravosuđe ne može izboriti, naglašavajući kako se cijelo društvo mora angažirati na prevenciji i suzbijanju korupcije, počevši od obrazovnih institucija i drugih društvenih agenasa.

Fokusirajući se na (ne)procesuiranje korupcije, a naročito visoke korupcije, Lagumdžija je ukazao na određene slabosti, što se ogleda u nedovoljnoj saradnji agencija za provedbu zakona i tužilaštava i relativno malom procentu osuđujućih presuda, a što može biti posljedica nedovoljno kvalitetnih optužnica i ponuđenih dokaza.

Podsjetio je i na pojavu da relativno veliki broj prvostepenih osuđujućih presuda prerasta u oslobađajuće u drugostepenom postupku, a što je označeno kao anomalija i u "Peer Review" izvještaju Evropske komisije.

Inače, posljednji izvještaj Evropske komisije pokazao je da Bosna i Hercegovina u proteklih godinu dana nije ostvarila napredak u borbi protiv korupcije i vladavini prava.

Uprkos preporuci za "uvjetno otvaranje pregovora" koji bi trebalo da podstakne vlasti da konačno pristupe provođenju suštinskih reformi i spremnosti EU da ubrza proces proširenja, Izvještaj ukazuje na to da su vlasti BiH izbjegavale donošenje ključnih zakona za vladavinu prava, dok je mali broj 'reformskih zakona' usvojen u verziji koja nije zadovoljavajuća.

BiH nije ispunila ni osam uvjeta koje je dobila uz kandidatski status koji joj je EU dodijelila u decembru prošle godine.

Među tih osam uvjeta, navedeno je i da će BiH garantovati slobodu izražavanja i medija što se nikako ne može smatrati ispunjenim uvjetom s obzirom na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj i najavu niza restriktivnih zakona kojim se namjerava suzbiti sloboda izražavanja.

Jedan od uvjeta bio je i usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa koji nije usvojen ni na nivou BiH ni FBiH, a čak su napravljeni i dodatni koraci unazad nedavnim izmjenama ovog zakona u RS-u.

Izostalo je i usvajanje i dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa - novog zakona o VSTV-u BiH i zakona o sudovima BiH, a što se, također, nalazi među osam uvjeta uz kandidatski status.