Početkom 2024. FBiH zbog plina prijeti presuda od 23 miliona dolara

Početkom sljedeće godine očekuje se okončanje arbitražnoga procesa između kompanija u vlasništvu FBiH, Energoinvesta i BH-Gasa, s mađarskim plinskim operatorom FGSZ oko raskida ugovora o opskrbi plinom iz 2021.

U BiH se ova tema uglavnom drži pod medijskim tepihom iako se po visini štete radi o daleko najvećoj poslijeratnoj aferi, čak četiri puta za građane "skupljoj" od one povezane s nabavom respiratora za koju je nepravomoćno presuđeno premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću, piše Večernji list. 

Ujedno, u njegovoj se eri dogodila ova odluka, koja je očito prelomljena preko koljena, pa se odustalo od opskrbe plinom preko Ukrajine odnosno Mađarske, čija je državna kompanija bila posrednik u opskrbi.

"Pravni spor između Bosne i Hercegovine i FGSZ-a u fazi je sudskog vijećanja, konačna presuda očekuje se u prvom tromjesečju 2024.", naveli su iz mađarske kompanije za Večernji list na upit kada se očekuje okončanje ovoga spora.

Pri tome su odbili govoriti o visini spora i očekivanju od ovoga pravnoga procesa.

Kompanije Energoinvest i BH-Gas zbog jednostranog prekida ugovora o transportu plina napravile štetu od vrtoglavih 21 milion dolara.

Ukupan iznos odštete nakon odluke po arbitraži, ako bude negativna za FBiH, a gotovo su nikakvi izgledi da ne bude, dosegnut će 23 miliona dolara (oko 40 miliona maraka), u što su uključene i tarife odvjetničkih i pravnih timova, odnosno arbitara u Zürichu.

Zajedno s ovom tužbom i sarajevski Energoinvest je tužio Mađare, no ova tužba je tek simboličke naravi.

BH-Gas i Energoinvest donijeli su odluku o prekidu opskrbe plinom iz Rusije preko Ukrajine, odnosno Mađarske i dalje Srbije, te su se prebacili na novi projekt Gazproma i Turske, tzv. Turski tok.

Glavni pipci i ove afere vuku prema vrhu SDA, odnosno vodstvu federalnih kompanija te resornom ministarstvu i federalnom premijeru. Inače, ugovor o opskrbi plinom preko Mađarske između kompanije FGSZ i Energoinvesta bio je na snazi sve do ove godine, a koji su vlasti iz FBiH jednostrano prekinule.

Jasno je, čak i pravnim prvostupnicima, kako su izgledi vlasti iz BiH jako mali u tome postupku.

U međuvremenu je pokrenuta i istraga o ovoj aferi, a papire iz BH-Gasa i Energoinvesta iznosili su pripadnici Federalne uprave policije, ali i SIPA-e po nalogu državnog Tužiteljstva.

S tim, u plinskome je biznisu zastala i realizacija novoga plinovoda, odnosno plinske interkonekcije s Republikom Hrvatskom, odnosno projektom koji je dio zapadnih interesa, ponajprije SAD-a.

Hrvatska strana u BiH, suočena upravo s mešetarenjem u BH-Gasu i Energoinvestu, želi zadržati nadzor nad plinskim biznisom u FBiH prenosi Večernji list.

Dostavili su i novi prijedlog Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Ta bi kompanija bila neovisna o BH-Gasu.

Imala bi sjedište u Mostaru te bi gradila novi plinovod i upravljala njime, a čiji je cilj osigurati diverzifikaciju, odnosno spriječiti potpunu ovisnost kojom je BiH desetljećima povezana s ruskim plinom.