U ispraćanju 2023 : Susret ili razilaženje ekonomskih obećanja, predviđanja i realnosti

Svaka godina ima 365 dana osim prestupnih 366, broji 12 mjeseci i svakim zaključivanjem one prethodne godine, važno je sumirati trenutke, odluke i dešavanja koja su na većoj iili manjoj razinu uticala na ekonomsku ali i društvenu sliku BiH.

Godinu 2023 ispraćamo uz mnoštvo dešavanja ali isto tako uz mnoštvo neodgovorenih pitanja, mnogo nadanja, malo izvijesnosti i previše neizvijesnosti.

Donosimo vam pregled odluka i dešavanja koja su za posljedicu imali direktni uticaj na ekonomske ili društvene prilike u našoj zemlji a samim tim i oblikovanje javnog mnijenja i standarda života bh. građana te komentare na neke konstante koje imaju jednako veliki impakt na našu stvarnost. 

NOVA VLAST ALI ISTA POLITIKA

Nakon općih izbora 2022. godine, početkom ove dobili smo "novu vlast" ali su nastavljene prakse "padova kantonalnih vlada" tako je na primjer u oktobru ove godine "pala" vlada Kantona Sarajevo, vlada ZDK a u decembru Vada USK i došli su novi/stari mandatari.

FANTOMSKI SET FISKALNIH ZAKONA

Možda i najvažnija i najpolemisanija reforma sa više lančanih posljedica bila je najava o usvajanju "seta fiskalnih zakona" koji do danas u FBiH nije usvojen i na čekanju je kao i povećanje minimalne plate.  

Prema riječima političara, ovaj set zakona bi omogućio kako povećanje primanja radnicima tako i rasterećenje poslodavcima a u konačnici vlasti smatraju da će se ovim uredbama doprinjeti ekonomskom razvoju.

Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima vuče kontraverze i komplikacije od početka ove godine.

Iz Vlade FBiH kontinuirano su tokom godine uvjeravali građane da je riječ o zakonskim rješenjima čiji je cilj rasterećenje poslodavaca, ali i rast plata radnika.

Osnovna premisa je da se novim Prijedlogom zakona o doprinosima snižava bruto opterećenje na platu što bi stvorilo pretpostavke za rast plata u realnom sektoru.

Ono što je također novost je da novi zakon drugačije tretira naknade poput toplog obroka, prevoza i regresa, koji se do sada nisu oporezivali, a usvajanjem novog zakona bi i taj dio bio oporezivan.

Navodno, plan je da se za osnovicu od 1.000 KM uopće ne plaća porez na dohodak a minimalac od 1.000 KM trebao biti zagarantovan i pripravnicima.

Mišljenje stručnjaka je da se set fiskalnih zakona mora donijeti i stupiti na snagu u 2024. godini.

Podsjetimo, u prvom kvartalu ove godine političari su sebi povećali plate a nisu ukinuli akcize na gorivo i PDV.

Koncenzus za povećanje plata funkcionera je lak, sve druge odluke po opći benefit građana prolaze velika i dugoročna previranja.

BEZ ANTIINFLACIJKE POLITIKE I STRATEGIJE

Jasno je da se sa inflacijom teško bore i mnogo razvijenije zemlje i da su njene posljedice uvijek velike, ali čini se da se u BiH dugo čekalo za bilo kakvo rješenje a duža čekanja znače i teže posljedice i veću nemogućnost adekvatnog reagovanja.

Kontinuirano svjedočimo porast cijena kako potrošačke korpe tako i režija.

Tek je polovinom decembra, Federalno ministarstvo trgovine zajedno sa Udruženjem poslodavaca, udruženjima potrošača i Sindikata trgovine pokrenulo projekat "zaključavamo cijene" kojim se cijene za 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda smanjuju i zaključavaju na period od 3 mjeseca.

Projekat je stupio na snagu 15. decembra i trajat će do 15 marta.

Ovo je zvanično i jedina mjera koju je Vlada poduzela.

POLITIKANSTVO SA POVEĆANJEM MINIMALNE PLATE

Već smo navikli da se u predizbornim godinama dešavaju najave velikih reformi, velikih odluka i one ponajviše ostanu samo na pukim obećanjima.

Iako su vlasti u oba bh. entiteta naveliko najavljivale minimalac od 1000 KM od 1.januara, radnici u oba entiteta su se tome uludo radovali.

Dok je Vlada RS neki dan usvojila zvanično da će minimalac biti 900 KM u FBIH je još uvijek status quo.

Iako je Vlada FBiH čvrsto najavila da će od 1. januara minimalna plata biti 1000 KM to ne samo da se nije desilo, nego je i po mišljenju ekonomskih stručnjaka skoro pa nemoguće jer za zakon o minimalnoj plati prvo treba "riješiti" set fiskalnih zakona.

U FBiH, prosječna mjesečna plata za oktobar 2023. godine bila je 1.285 KM a to je 2 posto više od septembarske. Na godišnjem nivou, prosječna mjesečna plata je bila viša za 12,8 posto.  

Dok minimalna plata u Republici Srpskoj uključuje i druge neoporezive naknade, minimalna plata u Federaciji, zbog neprovedbe fiskalnih zakona to još uvijek ne uključuje.

U deklarativnom radu na fiskalnoj reformi smanjivanjem doprinosa, Zakonu o minimalnoj plati, porezu na dohodak te potpunoj fiskalizaciji, u "zamjenu" za nedonošenje ovih zakona i poštivanja roka najave za iste, Vlada FBiH je donijela odluku kojom omogućava isplatu neoporezive pomoći radnicima u ukupnom iznosu do dvije prosječne plate u idućih šest mjeseci.

To znači da trenutna minimalna plata od 596 KM + 420 KM neoporezivog dijela znači da poslodavci mogu radnicima u idućih šest mjeseci isplaćivati minimalnu mjesečnu platu u iznosu od 1016 KM, bez dodatnih obaveza prema državi.

Ova uredba je ponuđena poslodavcima na dobrovoljnoj osnovi i svakako da nije konačno rješenje.

Zaposleni u institucijama koje se finansiraju iz budžeta u vezi sa platama ostvarili su sve postavljene zahtjeve i dobili ono što misle da im pripada.Radnici u realnom sektoru ostaju "na čekanju".

Senzacionalisticke medijske najave i politikanstvo izostave analize i realne parametre. Šta donosi povećanje minimalca sveobuhvatno u ekonomske prilike i šta to znači kako za radnike tako i poslodavce, niko ne analizira. 

Čini se da ćemo ovu temu još dugo u javnosti tretirati kao "prioritet Vlada", u nadi da u pitanje neće doći fiskalna stabilnost FBiH i RS te isplata penzija, socijalnih pomoći i ostalih važnih isplata.

U međuvremenu, sindikalna potrošačka korpa za august ove godine, na primjer, iznosila je 3.322,90 KM uz kontinuiran rast svakog mjeseca. 

Sindikalna potrošačka korpa za mjesec novembar 2023. godine iznosila je 2.954,80 KM.

Pokrivenost sindikalne korpe prosječnom platom u septembru 2023. iznosila je 42,64 posto.

U skladu sa minimalnom platom iz septembra u visini od 596 KM za sindikalnu korpu ih je trebalo čak pet.

U RS-u prosječna mjesečna neto plata u novembru 2023. godine iznosila je 1.296 KM.

(E)MIGRACIJA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA

Kontinuirane emigracije radno sposobnih stanovnika u razvijene zemlje te ubrzano starenje stanovništva ima i imat će značajne posljedice na ekonomski razvoj BiH.

Stručne analize i predikcije kažu da su demografske i populacijske reforme ključne jer je glavni resurs svake zemlje njeno stanovništvo.

Ekonomski razvoj danas je u milosti i nemilosti stope nataliteta, emigraciji mladih ljudi, cijelih porodica.

Podaci Svjetske banke predviđaju da će beba rođena u BiH po odrastanju biti produktivna svega 58 posto od svog kapaciteta, što je znatno niže od predikcija za Evropu i Centralnu Aziju.

Prema istraživanju World of statistics, BiH je zauzela 16. mjesto na listi zemalja sa najvišom stopom odliva stanovništva a državu je u 2022. godini napustilo skoro 23.hiljade ljudi, za 2023. godinu će podaci vjerovatno biti viši. 

Jasno je da ne odlazi samo stanovništvo koje je nezaposleno nego cijele porodice koje jednostavno, neovisno o finansijskoj sposobnosti, ne vide svijetlu budućnost u BiH u kontekstu sigurnosti, pravosuđa, kvaliteta života općenito.

IZAZOVI POSLODAVACA NA TRŽIŠTU RADA

Uz evidentan odlazak radno-sposobnog stanovništva, aktuelan je veliki manjak radnika kako u institucijama tako i u realnom sektoru.

Pored toga, tu je kontinuirani problem nameta za koji čini se prosto nema ni rješenja ni političke volje a navedeni "set fiskalnih zakona" znamo, još je na čekanju.  

U industrijskom sektoru ove godine najviše se osjetio pad i nedostatak radne snage te su poslodavci industrijskog sektora u borbi da zadrže postojeći kadar povećavali plate i vršili educiraje i usavršavanje otvarajući svoje oglase za poslove za "šire mase" što prije nije bio slučaj.

Prestanak rada industrijskih pogona u 2023. godini bio je intenzivniji nego u prethodnom periodu i samo od novembra do danas s radom je prestalo 116 kompanija.

Mjera koju je Vlada FBiH uvela kao olakšicu u pronalasku adekvante radne snage jesu i strani radnici. 

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, udvostručen je broj stranih radnika od 2020. do danas a Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je proteklog mjeseca i Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca u cilju smanjenja negativnih posljedica po poslodavce.

NEZAPOSLENOST KAO STATISTIČKI PODATAK

BiH je druga po nezaposlenosti u Evropi sa stopom nezaposlenosti preko 13%.

U periodu od aprila do juna radnu snagu Bosne i Hercegovine činilo je 1,4 miliona osoba, od čega je 1,2 miliona (86,9 posto) bilo zaposleno, a 179.000 (13,1 posto) nezaposleno.

Većih strateških poteza za smanjenje stope nezaposlenosti od sporadičnih poticaja za samozapošljavanje, poticaja za poslodavce pri zapošljavanju stanovništva sa Biroa nema.

Stopi nezaposlenosti doprinosi i veliki broj loših poslodavaca. Iako još stihijski, radnici počinju cijeniti svoje znanje, znaju koliko vrijede i educiraju se o svojim pravima.

Ako se sjećate mjere Vlade FBiH iz 2022. godine, nezaposleni su dobili jednokratnu "pomoć" od 100 KM.

Činjenica koliko je građana apliciralo za istu je poražavajuća a sama "pomoć" uvredljiva, ali je ovakav potez nazvan "mjerom". 

U isto vrijeme kada je osmišljena pomoć za nezaposlene, zaposleni, akcenat na zaposleni službenici u institucijama dobili su od Vlade jednokratnu pomoć u iznosu od 500 KM. Logično, zar ne?

POVEĆANJE PENZIJA U "DRŽAVI STARIH"

Penzioneri u Federaciji BiH sa najnižom penzijom su u 2023. dobili povećanje sa 424,43 KM (iz 2022. godine) na 538,27 KM.  

Zagarantovana penzija je u ovom periodu sa 531,86 KM povećana na 642,40 KM.

U entitetu Republika Srpska, prosječna penzija je u novembru 2023. iznosila 541 KM a prošle godine 475,30 KM.

Nakon 1.januara 2024. obećana su nova povećanja od šest posto, što je najavio Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO).

U januaru će biti izvršeno tzv. akontativno usklađivanje, a zbog inflacije i teškog materijalnog položaja penzionerske populacije. Tako bi penzioneri već 5. februara trebali dobiti uvećane penzije za šest posto.

To znači da bi najniža penzija, umjesto sadašnjih 538,27, iznosila 570,56 KM, zagarantirana bi dosegla iznos od 680,94 KM umjesto trenutnih 642,40 KM, dok bi prosječna samostalna, koja je sada na 675,53 KM, bila isplaćena u iznosu od 716 KM.

Problem "države starih" i dalje je na snazi a sve je manje radnosposobnog stanovništva koji stiže praviti balans ovih budžetskih potreba. 

PODIZANJE PRAGA ZA ULAZAK U PDV SISTEM

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojen je Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji podrazumijeva podizanje praga za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM.

Usvojenim Zakonom hiljade obveznika će imati olakšicu a javni prihodi po tom osnovu mogli bi biti umanjeni za oko 25 miliona KM.

EU INTEGRACIJE – JEDAN KORAK NAPRIJED, DVA NAZAD 

Ključni nalazi iz Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu za 2023. godinu su jasni.

Iako je novi saziv Vijeća ministara poduzeo značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa i dalje smo na čekanju a razloga za to je više.

Izbori u oktobru 2022 godine doveli su u pitanje pravnu sigurnost i zahtijevali su više intervencija Visokog predstavnika.

I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Usvojena je strategija o borbi protiv organizovanog kriminala, ažurirana procjena rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma ali, gle čuda, nisu zabilježeni veći pomaci i realni rezultati u suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala.

U izvještaju se takođe navodi da kriminalne organizacije koriste zakonske i administrativne slabosti, dok je policija podložna političkim uplitanjima te da su finansijske istrage i zapljena imovine uglavnom neefikasne.

Isto važi i za socioekonomske reforme, reforme javne uprave i pravosuđa, javnih nabavki, interne kontrole javnih finansija i td.

"Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnom stečevinom EU-a te implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja iz pravne stečevine EU-a", stoji u izvještaju.

Ispunjavamo uslove već (pre)dugo.

Pravimo greške, ispravljamo greške, dopisujemo se sa zvaničnicima EU i uvijek je neko drugi kriv.

Dok neki pričaju o ocjepljenju entiteta, drugi o … postavlja se pitanje da li funckioneri tako žarko streme ka EU tek deklarativno jer realno, u startu, mnogostruka administracija ne bi ni postojala ulaskom u EU, zloupotrebe položaja bi bile neznatne, izborni procesi transparentni a sistem sankcionisanja funkcionera svakodnevnica.

Mora se bar pomisliti da je interes na strani neulaska i opstrukcija tog puta možda i veći.

IZBORNI ZAKON I DALJE U ZATOČENIŠTVU POLITIČKIH IGARA

Dugogodišnji problem sa ozbiljnim posljedicama po transparentnost izbornih procesa je i aktuelni Izborni zakon.

Svake predizborne godine ponovo se pokreće ta tema i građani se ponadaju da će digitalizacija procesa glasanja onemogućiti zloupotrebe izbornih procesa.

Tako je bilo i prethodnih dana kada je ispred Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iznova iznesen na usvajanje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Ne samo da nije usvojen nego se čak sada osporava i legitimitet Centralne izborne komisije.

Ukoliko CIK BiH nije legitiman, kako su onda legitimne sve funkcionerske pozicije koje su dodijeljene i za koje su mandatari plaćeni?

Ukratko, ništa od elektronskog glasanja, i dalje će glasati mrtvi i dalje će se plaćati glasovi, i dalje će stranačka zapošljavanja odlučivati o "najpoželjnijim" stranačkim predstavnicima.

U ovoj godini nas čekaju lokalni izbori. Da li će biti isto ili ne, ne zavisi samo od našeg glasa nažalost.

Ono što je konstanta je da građani plaćaju izbore.

Koliko ćemo (po)trošiti na stranke i njihove kampanje ostaje da se vidi.

Ipak, važno je istaći da preuzeti pojedinačnu ili kolektivnu odgovornost ne znači samo izaći na izbore.

Posebno, ako su izborni procesi upitni, kao što je slučaj u BiH.

Društva se ne mijenjaju politikom nego svakim pojedincem.  

JOŠ UVIJEK VERIFIKUJEMO LAŽNE DIPLOME

U BiH je zaposlenje sa falsifikovanom diplomom postala toliko česta pojava da se na nju više i ne obaziremo a iste su obilježile i ovu godinu.

Prerasli smo "obične" diplomante koji rade na "običnim" poslovima i postali šampioni u broju predstavnika i funkcionera na visokim pozicijama čije su diplome dokazano ili u procesu dokazivanja nelegitimne.

Korupcija u visokom obrazovanju je toliko uzela maha da su čak i institucionalni instrumenti dokazivanja validnosti falsifikovane diplome u tom začaranom koruptivnom ciklusu.

Lažne diplome jesu pod lupom Tužilaštva BiH i akcija SIPE ali još nema većih sankcija po "vlasnike" takvih diploma.

Imali smo tokom zadnjih godina više lažnih diploma čak i ministara širom BiH koji su svoje pozicije nakon medijskog skandala zadržali.

Zadnji veći slučaj jedne lažne diplome bio je onaj, sada već bivše direktorice KCUS-a, Sebije Izetbegović.

I DALJE NJEGUJEMO KRIMINAL U DRŽAVNIM KLUPAMA

Tokom ove godine svjedočili smo više policijskih akcija u kojima je uhapšen veliki broj državnih službenika zbog veoma teških krivičnih djela.

Uposlenici poreskih uprava, sudova, tužilaštava, vlada, državnih obavještajnih agencija …

Ovo ne samo da narušava kredibilitet institucija u kojima rade uhapšeni, nego se stavlja i upitnik na to kakvi profili ljudi nam se nameću na tako važnim funkcijama.

Međutim, osim par naslova u medijima, po ovom pitanju se ne radi mnogo, takvi se ne stavljaju na stub srama, čak im se i štiti identitet i često se vraćaju u "sistem", sa nekim drugim pozicijama.

Nije novost ni da na aktuelnim pozicijama imamo one protiv kojih se vode ozbiljni sudski procesi a koji i dalje primaju ne tako malu platu, uredno.

S druge strane, nema radnog mjesta za koje "obični" građani pri apliciranju ne moraju donijeti dokaz o nekažnjavanju.

Postavlja se pitanje, kako taj dokument nisu u obavezi donijeti svi, kako to da za neke isti nije potreban ili ne važi.

Najviše instance sigurnosnih ili zakonodavnih tijela su koruptivno ugrožene.

Zapošljavanje po nacionalnom ključu, stranačkoj iskaznici ili "genetskoj predodređenosti" i dalje je iznad sposobnosti i profila ličnosti za neki posao. To je toliko ukorjenjeno da nam je postalo normalno.

Ipak, nije normalno a ne bi trebalo biti ni zakonski prihvatljivo.

ZDRAVSTVO JE NA KOLJENIMA

Alarmi u stanju zdravstvenog sistema u BiH su odavno upaljeni a ove godine se desio veliki broj štrajkova zdravstvenih radnika te pozivi na kolektivne ugovore.

Skoro pa kolapsu zdravstvenog sistema doprinosi mnogo faktora, od emigracija preko nemogućnosti aktuelnih kapaciteta bolnica i domova zdravlja da odgovore potrebama pacijenata, preko političkih odluka koje nemaju dobrobit pacijenata u motivu, pa sve do porasta broja privatnih klinika koje više ne rade po potrebi nego skoro u potpunosti preuzimaju pacijente.

Privatne klinike ne mogu i ne smiju biti jedini "odgovor" na nepostojanje adekvatnog i efikasnog javnog zdravstvenog sistema a pacijenti su više nego ikada u riziku uskraćenosti za osnovno ljudsko pravo (koje su godinama plaćali) a to je liječenje.

Da li će aktuelne vlade povećati broj doktora u zdravstvenim ustanovama, da li će pacijenti čekati kraće na redovne preglede, da li će bolnice biti bolje tehnički opremljene ostaje da se vidi.

Ono što je sigurno da aktuelno stanje u zdravstvu nije pohvalno i da to ne mogu samostalno promijeniti svijetli primjeri ove važne djelatnosti, aka doktori.

KLIMATSKE PROMJENE I DEKLARATIVNE MJERE

Kad je tema "ozelenjavanja" u pitanju, bili smo vrijedni ove godine i održali smo masu konferencija, deklarativno se politički obavezali na EU propise ali i uveli ozbiljna ulaganja.

Pored projekata ekološkog pristupa grijanju, subvencijama za eko peći ili troškovima grijanja, ono što je izazvalo pažnju javnosti bili su poticaji Vlade FBiH za fizička i pravna lica a za kupovinu električnih vozila.

Neovisno o dobitnicima koji su prema pisanju i analizama nekih medija prilično politički integrisani, postavlja se pitanje koliko je realno da u državi sa najvišom stopom uvoza starih vozila, poznatim kao EU "otpad", državi na čijim cestama su većinski vozila iz 80-tih, u društvu u kojem se još uvijek lože neprimjerene stvari poput autoguma i slično- koliko je zaista realno da će par desetina električnih vozila na cestama FBiH uticati povoljno na ekološku sliku.  

No, ostaje da se vidi da li će ovi poticaji samo očistiti budžet ili i zagađeni zrak u FBiH.

RATOVI KAO SRAMOTNI MODEL DIPLOMATIJE

Ratovi su nažalost novi moderni način diplomatskog komuniciranja, sramotni izvor zarade a žrtve su tek statistika.

BiH je ne tako davno i sama bila predmet politike koja je u epilogu imala rat.

Kao takva, sa svježim sjećanjem razarajućih društvenih, ekonomskih i sveokupnih posljedica za naredne decenije, bili smo među prvim zemljama koje su se usprotivile aktuelnim ratnim dešavanjima u Gazi.

U prvoj polovini decembra smo u UN-u glasali protiv trenutnog prekida vatre u Gazi, poslali smo diplomatski finansijsku pomoć a građani su pokazali solidarnost i putem više humanitarnih organizacija prikupili značajna sredstva.

Neke hrabrije zemlje svijeta prekidaju diplomatske odnose sa Izraelom i pozivaju svjetske sudove na reakciju i na odgovornost.

Nažalost, nismo još od tako hrabrih ali nismo se oglušili na stav i pomoć.

I DALJE SMO ZEMLJA KOJA VOLI DONACIJE

Iako je jasno da "možemo sami", nekako uživamo u donacijama kojima se naši političari čak i (po)hvale.

Novca ima, samo ga moramo drugačije rasporediti.

Pri tome ne koristimo ispravno niti maksimalno prirodne kapacitete, ljudske i materijalne resurse, poticaje najčešće dijelimo bogatim kompanijama ili start-upovima koji neće biti dugoročni biznisi.

I dalje na spiskovima za različite vrste finansijske pomoći (boračka populacija, invalidi, nezaposleni.. ) imamo one koji tu ne pripadaju bar ne istinski, što svakako utice negativno i slabi budžetske kapacitete ali se nekako još niko ne želi baviti tim problemom "čišćenja spiskova".

On više nije samo ekonomski nego i mentalitetski problem jer kroz generacije ovakve radnje postaju sasvim normalne dok bi u uređenim zemljama bile podložne sankcijama i kaznama.

I dalje se bavimo posljedicama a ne uzrocima.

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra 2023. iznosili su 23,19 milijardi KM, i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 158,3 miliona KM (0,7 posto), objavila je Centralna banka BiH.

Viška novca ima ali je njegova upotreba čini se tek za popunjavanje budžetskih rupa.

Zaključit ćemo sa jednom nedavnom izjavom državnog ministra finansija koji je rekao da je BiH ekonomski neodrživa zemlja te da zbog činjenice da nemamo koncenzus o raspodjeli prihoda (konkretno akciza za putarine koje i dalje ne idu u budžete za građane) trpe svi - od preduzeća do države.

Novca imamo, itekako ga zaradimo ali nekako se izgubi u apetitima jalovih institucija i/ili preplaćenih funkcionera.

Bilo bi dovoljno za sve kažu ekonomski analitičari, kad bi samo malo, samo malo, bolje raspoređivali ono što imamo.

I DALJE SMO DRŽAVA BEZ PREDSJEDNIKA

Uredu, poznato je da smo država koju čine dva entiteta, da imamo desetine institucija na državnom entitetskom i kantonalnom nivou i da su svi ti nivoi zasebni, autonomni kao male države u državi.

Poznato je i da su tri člana predsjedništva umjesto jednog predsjednika realnost koju je za sada nemoguće mijenjati ali je i nekako (o)tužno jer smo jedina zemlja u regionu, pa tek svijetu, koja ima članove a ne jednog predstavnika cijele države i njenih građana.

Nemamo jačinu ličnosti koja istupi u ime građana i lokalno ili diplomatski se bori za dobrobit svih a ne samo "svojih" glasača.

Imamo tri člana predsjedništva koji se povremeno sastaju, poput nekih cimera, svako na svoju stranu, svako zasebno živi svoj život i svoje interese.

I dalje nemamo državni Vrhovni sud i dalje imamo Ustav koji ne poštuju svi jednako, i dalje sve važne odluke i inicijative blokiraju političke igre bez ikakvih sankcija a građani su "brain wash-om" naučeni da je važnije šta se neko "njihov" nekom nagovorio u nekoj političkoj emisiji nego od čega će sutra kupiti namirnice.

I dalje neki "predsjednici" negiraju BiH, njen pasoš, integritet i suverenitet ali nemaju problem da uredeno iz njenog budžeta primaju platu.

Sigurno je da ćemo ovo biti i 2024. godine i još mnogo godina iza ali možda podsjećanjem shvatimo sopstvenu ulogu u svemu tome.

UDRI BRIGU NA VESELJE - MOTO KOJI MORAMO MIJENJATI KAO DRUŠTVO

Dok slavljem ispraćamo Novu Godinu, prepucavamo se koliko su gradovi pojedinačno uložili novca i čiji je "program proslave" skuplji, bolji, zaboravimo svakog 31.12. u koliko gradova nema ulične rasvjete, u koliko sredina nema vodovoda ili kanalizacije, koliko fasada čeka popravku skoro 30 godina, koliko ozbiljno socijalno ugroženih ima u našem okruženju, onih koji nemaju osnovne uslove za život sa dignitetom koji zaslužuje svaki čovjek, ali dođe 1.01. svake godine i krećemo iznova.

Tada nam svane dan i otvori oči da vidimo sve probleme koji slavljem nisu otišli.

Tako će biti i ovog 1.01.

U ČEKANJU "PRAVIH PRIČA" I PRAVIH REFORMI SRETNA NAM NOVA GODINA

Zadnji dani ove godine prošli su u znaku mnogih političkih (pre)govora, politikanstava, obećanja...  

Građani su i ove godine ispratili mnogo mandatara, mnogo vlada, a u tom sukobu obećanja i stvarnosti, po dokazanoj praksi, životi im se nužno nisu promjenili.

U trci za egzistencijom brzo zaboravljamo afere, krađe, zloupotrebe položaja, narušavanje digniteta, zaboravljamo ko koga plaća.

Za neke generacije je kasno ali krajnje je vrijeme da nove generacije učimo o razlici javnog servanta i poslodavca, što u slučaju javne uprave znači da su političari uposlenici a građani poslodavci, kako to i priliči civilizovanim zemljama.

A i vrijeme je sankcijama, kaznama, oduzimanjima mandata naučiti političare ko tu za koga radi i spustiti ih na mjesto službenika sa mjesta samoprozvanih tronova moći.  

Kako će biti 2024 godine vidjet ćemo.

Živimo nesigurno i neizvijesno i svaki dan kao u pozorištu čekamo novu predstavu.

Žalimo se na korupciju ali ona je tek odraz pojedinca, njegovog karaktera, moralnog kompasa ali i loših sistema kažnjavanja. 

Kao društvo gajimo korupciju i nekako nam je lakše raditi stvari "mimo pravila".

Možda ne možemo mijenjati direktno politiku, ekonomiju niti cijelo društvo ali možemo dati sebi zadatak da svaki dan od sebe zahtjevamo da budemo bolji (ljudi).

Samo uz izvršenje tog zadatka možemo se i nadati većim reformama.

Nadati se da će 2024. godina biti godina od više akcije nego obećanja, od manje nadanja da će nešto biti urađeno a više svjedočenja urađenog i na kraju, boljeg i kvalitetnijeg načina života po mjeri građana.  

Kultna Brakovićeva "sve po zakonu" mjerilo je naše stvarnosti.

Zaista, sve se nekako dešava po zakonu ali onih najlošijih među nama.

Ne dozvolimo da 2024. bude godina loših. Neka bude godina dobrih koji mijenjaju stvari na bolje.

Jer na koncu, sve je do nas.

 

N.K.