Inflacija obuzdana, ali je povratak na stare cijene nerealan

U moru svakodnevnih briga i problema građanima najviše glavobolje zadaju troškovi. Čak i uz blagi rast, plate i penzije nisu dovoljne za dostojanstven život. Kampanje o smanjenju cijena osnovnih životnih namirnica samo su neuspješno zamazivanje očiju, poručuju građani.

Entitetske kampanje, “Društveno odgovorni” i “Zaključavamo cijene” za mnoge, samo su populističke mjere. Svoj cilj nisu ispunile. Barem ako je suditi prema riječima građana, koji i ne primjećuju jeftinije artikle.

Mnoge osnovne životne potrepštine postale su luksuz. Potrošačka korpa za mjesec decembar bila je 2.880 KM. Najviše novca upravo odlazi na hranu, gotovo polovina. Potom slijede stanovanje, garderoba, prevoz… Prosječnom, federalnom platom pokrije se oko 44% troškova, a minimalnom tek 20%.

“U ovom trenutku, najveći broj radnika i radnica u FBiH prima platu do 1.000 KM, što znači da ono što oni zarade apsolutno nije dostatno da pokrije osnovne potrebe života. Prvo, nedovoljan je broj artikala uključen u čitavu akciju, s druge strane, ne želeći bilo koga da uvrijedim, činjenica jeste da najveći broj artikala koji je uključen u tu akciju su artikli koji su se slabije prodavali i koji su slabijeg kvaliteta”, ističe Lejla Čaušević – Sućeska, SSSBiH.

Troškovi i glavobolje

Dok su za jedne ove mjere prekasne i nedovoljne, ima i onih koji su stava da je kampanja o zaključavanju cijena 40 proizvoda bila neophodna.

“To su najčešće kupovani proizvodi, nije stvar da su to najjeftiniji, najlošiji proizvodi ili proizvodi pred istek roka, nego su to proizvodi koji se najčešće kupuju. Njihove cijene nisu smanjene, nego su zaključane na nivo cijena kakve su bile 15. decembra. Sa ovim zaključavanjem, donekle se potrošačima garantuje da neće biti rasta ovih cijena”, smatra Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača.

Veća garancija bio bi rast minimalne plate. Ovakvo zaključavanje cijena, kaže Admir Čavalić, podsjeća na katalošku akciju.

“Koju marketi provode svakih pet dana, jer imate 40 proizvoda koji nemaju najnižu cijenu. To su proizvodi koji su odabrani. Žalosno je što nismo usvojili fiskalne zakone, što se nije omogućila minimalna plata od hiljadu KM. Mi smo kao odbor i kao pojedinačni zastupnici naglašavali. Šta je tu je, ušli smo u novu godinu. Najgore što se može desiti je recesija”, kaže Čavalić.

Inflacija je obuzdana, ali povratak na stare cijene nije realno očekivati. A iako Federalna vlada najavila rast cijena električne energije samo za privrednike, moglo bi se to odraziti i na građane.

“Vlada je licemjerna sa ovakvim tvrdnjama. To što nisu direktno povećali cijene za građane ne znači mnogo, zbog toga što će jedan dio privrednika povećati cijene jer su im stvarno troškovi povećani do te mjere da ih moraju povećati, ali većina će ih povećati, kao povoljan izgovor. Bili smo svjedoci da početkom rata u Ukrajini, poskupilo je sve što nema nikakve veze sa Ukrajinom. Tako sada će sigurno poskupiti mnogo toga što nema nikakve veze sa porastom troškova električne energije”, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.

Blago je pojeftinilo gorivo, za 5 odnosno 6 feniga, no kada se podvuče crta, opet su građani u minusu.