Zbog poskupljenja bh. građani kupuju manje količine hrane, kvaliteta im je manje važna

Posljednjih dana najčešće riječi koje se mogu čuti na ulicama su “kako je sve skupo”, čime se uglavnom aludira na cijene osnovnih životnih namirnica, piše Večernji list BiH.

Upravo zbog rasta cijena hrane kupci mijenjaju navike - kupuju manje količine, robu slabije kvalitete i zaobilaze brendove. Zabrinutost izražavaju svi te strahuju kako će se ova cjelokupna situacija odraziti na njihove kućne proračune bez obzira na financijsku stabilnost koju možda trenutačno imaju.

"Iako i supruga i ja imamo pristojne poslove i zaradu, već odavno smo se odrekli takozvanih malih luksuza, poput svakodnevnog odlaska na kavu i kolač. To vam je samo jedan primjer, a ima ih, vjerujte, puno. Tu su i djeca kojoj ne možemo tek tako “ukinuti” sve. Svaki dan idu u školu, pa im svaki dan treba novac i za užinu..., a da ne govorim o ostalim troškovima", priča sugovornik iz Mostara.

Žalbe na...

Kako zapravo bh. građani žive te na što se najčešće žale, upitali smo u Udruzi za zaštitu potrošača “Don”.

"U posljednje više od dvije godine pokazalo se da ljudi mnogo više gledaju na cijenu nego na kvalitetu. To nam građani sami potvrđuju, a tome svakodnevno svjedočimo. Smanjuju se i količine. Ako su nekada kupovali voće i povrće na kilogram, danas ga kupuju na komad ili pak grame ako je u pitanju meso. Kupuju otprilike za isti novac kao prije, samo što sada u vrećicama doma donesu znatno manje količine i na to su primorani jer rast plaća i mirovina ne prati rast cijena", priča nam Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”, ističući da se mora više raditi na pomoći građanima.

"Ovo što se sada radi, ograničavanje cijena, pozitivno je, ali smatramo da su potrebne mnogo bolje mjere, a to je da plaće i mirovine prate rast cijena", kaže nam Petoš u razgovoru, navodeći trenutačno stanje u RS-u.

"U RS-u sada imamo najnižu plaću od 900 KM i to je dobro, međutim, učinak neće biti onakav kakav svi očekuju jer će javnim poduzećima sada to biti izgovor za nova poskupljenja, što će se u konačnici ponovno kao bumerang vratiti potrošačima kroz nova poskupljenja. Ovom problemu treba se mnogo ozbiljnije pristupiti i vidjeti kako zamrznuti inflaciju koja traje više od dvije godine", priča za Večernji list Petoš. Prema njegovim riječima, građani se snalaze na razne načine.

"Prave se popisi, kupuju manje količine, a na kvalitetu, ako se i gleda, kupuju se znatno manje količine. Brojni su primorani i zadužiti se kako bi izmirili sve troškove. Poteže se i za kreditima, ulazi u dužničko ropstvo jer ne mogu sve platiti od primanja. Evo vam jedan primjer, umirovljenicima, dok plate lijekove, koji su poskupjeli, hranu, koja je poskupjela, režije, koje su poskupjele, ne ostaje ništa, a njihova mirovina je možda povećana za 10-ak posto u određenom razdoblju, dok su cijene svega rasle višestruko. Matematika je vrlo jednostavna, nema načina da se uz ovakve prihode izmire svi troškovi. Stvari koje su normalne u drugim državama bh. građanima su luksuz. Kupuju samo nužno, samo ono što se mora kako bi se preživjelo", priča sugovornik.

Prokomentirao je općenito i kvalitetu hrane uspoređujući je s onom iz zapadnih zemalja.

"Kada je riječ o samoj kvaliteti hrane, ona se razlikuje od europskih zemalja. Imamo, nažalost, veliki broj ljudi koji su na radu u inozemstvu pa, kada dolaze, sa sobom nose hranu i kozmetiku jer su ti proizvodi, prije svega, osjetno jeftiniji. Većina proizvoda je jeftinija, primjerice, u Njemačkoj ili Sloveniji, a kada uzmemo u obzir i njihove prihode, životni standard, i usporedimo s ovim u BiH, dolazimo do nelogičnosti. Osim cijene, primjetna je i velika razlika u kvaliteti. Kada uzimamo proizvode koji su na tržištu BiH, vidjet ćemo da na rijetko kojem piše da su proizvedeni u Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj... Većinom su navedene druge zemlje u kojima su mnogo manje kontrole i gdje se slabije vodi računa o kvaliteti. Dokazano, postoje brojni proizvodi koji su lošije kvalitete nego u europskim zemljama. Kada pričamo o kozmetici i određenoj vrsti prehrambenih proizvoda, nije tajna da se posebni proizvodi prave za zapadno tržište, a posebni za zemlje trećeg svijeta u koje, nažalost, i mi u BiH spadamo", zaključio je Petoš u razgovoru.