Da li će bh. izvoznici biti suočeni sa takozvanim CBAM mehanizmom?

Ako do početka 2026. godine Bosna i Hercegovina ne uvede svoj sistem trgovanja emisijama CO2 usporediv s EU sistemom, bh. izvoznici će biti suočeni sa takozvanim CBAM mehanizmom. Naši privrednici, a time i bh. ekonomija, našli bi se u novoj nezavidnoj situaciji, jer bi njihovi proizvodi mogli poskupjeti i do 20 posto.To bi itekako uticalo na njihovu konkurentnost na evropskom tržištu.

Tokom ove i naredne godine naše kompanije imaju obavezu kontinuiranog kvartalnog izvještavanja, a plaćanje CO2 emisija, odnosno kupovina CBAM sertifikata, počinje 2026. Kompanije iz industrije cementa, željeza i čelika, aluminijuma, vještačkih đubriva, električne energije i vodonika već moraju da se prihvate posla, jer su obavezne da svoje izvještaje o emisijama ugljenika dostave do kraja januara, za posljednji kvartal 2023. U međuvremenu moraju se donijeti zakoni za ovu oblast.

"Da se napravi očigledna legislativa koja će onda formirati nadležna tijela koja će onda vršiti verifikaciju odakle je energija došla, da li iz obnovljivih izvora, u kojoj količini, koliko CO2 je zaista utrošeno prilikom proizvodnje nekog proizvoda u nekom proizvodnom pogonu", rekao je Boško Borojević, Udruženje energetike u Privrednoj komori RS.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim privrednim komorama, zadnje tri godine održala je niz sastanaka sa privrednicima na ovu temu. Zajednički stav privrednika iz svih sektora i sa područja cijele Bosne i Hercegovine jeste da nadležne vlasti moraju uložiti znatno veće napore kako ovaj mehanizam ne bi bio prepreka poslovanju sa Evropskom unijom.

"Vodeće izvozne kompanije iz Bosne i Hercegovine izdvajaju značajna sredstava za modernizaciju svoje proizvodnje u cilju smanjenja CO2 emisija. Međutim, finansiranje većih strateških projekata svakako nedostaje", kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Privrednici su svjesni da se evropski standardi i norme moraju poštovati i da se moramo okrenuti obnovljivim izvorima energije.Upozoravaju međutim na opasnost, imajući u vidu da se koncesije za hidrocentrale, vjetro i solarne elektrane uglavnom daju stranim kompanijama, da bi ova proizvodnja mogla završiti u rukama stranaca, te da mi ne bismo imali nikakve koristi od nje.

"Da će u stvari vlasnici biti stranci od kojih ćemo mi sutra kupovati tu istu električnu po tržišnim cijenama cijenama koje će biti značajno veće od ovih koje imamo. I mislim da ovdje pa i mi kao poduzetnici i država mora razmišljati o tome da zaista taj resurs kojim raspolaže BiH taj potencijal zaista treba ga zadržati treba ga ostaviti u rukama BiH", rekao je Adnan Smailbegović, Udruženje poslodavaca Federacije BiH.

Osim što će naši proizvodi biti skuplji za 20-ak procenata, ako ne uvedemo sistem naplate CO2 tu taksu ćemo plaćati Evropskoj uniji. Umjesto da punimo naš fond mi bi punili evropsku kasu.