Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj bilježi pad od gotovo sedam odsto, izvoz je smanjen, a rast uvoza dodatno je produbio spoljnotrgovinski deficit, dok građevinarstvo, trgovina i ugostiteljstvo i dalje daju značajan doprinos rastu domaće privrede.
Ukratko:
Industrijska proizvodnja manja za skoro 7 odsto
Izvoz pao za 0,7 odsto, uvoz porastao za 8,9 odsto
Broj zaposlenih u industriji smanjen za 3,5 odsto
Oko 60 odsto izvoza plasira se na tržište EU
Intenzivna gradnja prisutna u oko 90 odsto lokalnih zajednica
Najavljen povrat od 5.000 KM za kupovinu prve nekretnine mladim bračnim parovima
Rekao je to za "Nezavisne novine" Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, navodeći da podaci za 2026. godinu ukazuju na značajne pritiske sa kojima se suočava domaća privreda, posebno u industrijskom sektoru i spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Industrija pod pritiskom, izvoz u padu
"Industrijska proizvodnja bilježi pad od gotovo sedam odsto, a posebno su pogođeni sektori prerađivačke industrije, gdje je zabilježen pad od 7,2 odsto, te vađenja ruda i kamena, gdje je pad veći od 15 odsto", kazao je Petrović.
Dodao je da je broj zaposlenih u industriji u periodu januar - septembar ove godine, u odnosu na isti period prethodne godine, smanjen za 3,5 odsto.
Najveći pad zaposlenosti, kako je naveo, zabilježen je u prerađivačkoj industriji, od 2,9 odsto, zatim u sektoru vađenja ruda i kamena, od 2,4 odsto, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji, od 1,1 odsto.
"Istovremeno, ukupna spoljnotrgovinska razmjena povećana je za gotovo pet odsto, ali zabrinjava činjenica da je rast prvenstveno rezultat povećanog uvoza, koji je znatno veći od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 71 na 64,7 odsto. Uvoz je u ovoj godini povećan za 8,9 odsto, dok je izvoz smanjen za 0,7 odsto", pojasnio je Petrović.
Sa druge strane, BDP Republike Srpske bilježi rast, kojem najviše doprinose trgovina, ugostiteljstvo i građevinarstvo, dok industrija ostvaruje negativne pokazatelje.
Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni, najznačajniji partneri Republike Srpske su Srbija, Italija, Hrvatska, Njemačka i Kina, dok se najviše izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku i Italiju.
"Ovakav trend prisutan je već nekoliko godina. Pozitivni pokazatelji vidljivi su u određenim oblastima domaće ekonomije, prije svega kroz povećanje javnih prihoda za oko 10 odsto, uzimajući u obzir i povećanje minimalnih plata i zarada, dok ukupna nezaposlenost u Republici Srpskoj bilježi pad", kazao je Petrović.
Krize i skupe sirovine guše domaće proizvođače
Govoreći o problemima u industriji, posebno onoj koja je izvozno orijentisana, istakao je da su na njih uticale brojne krize, počevši od pandemije virusa korona, preko rusko-ukrajinskog sukoba do aktuelnih sukoba na Bliskom istoku.
"Sve to dovelo je do pada tražnje, slabljenja tržišta i povećane neizvjesnosti u poslovanju. Istovremeno, cijene sirovina i repromaterijala koje nabavljaju domaće kompanije značajno su porasle, dok je povećanje cijena gotovih proizvoda na inostranim tržištima veoma teško ostvariti", istakao je Petrović.
Dodatni problem, kako je naveo, predstavlja sve izraženija konkurencija, jer su se kompanije iz različitih zemalja usmjerile na velika evropska tržišta. Pri tome se oko 60 odsto ukupnog izvoza Republike Srpske plasira na tržište Evropske unije.
Zbog toga će u narednom periodu biti neophodno dodatno jačati konkurentnost domaće privrede, pružiti podršku proizvodnim, posebno izvozno orijentisanim preduzećima, te kreirati mjere koje će doprinijeti većem zapošljavanju na realnim tržišnim osnovama, smatra Petrović.
Građevinarstvo nadomješta pad u industriji
Sektor građevinarstva, zajedno sa trgovinom, ugostiteljstvom i drugim uslužnim djelatnostima, značajno doprinosi rastu BDP-a i na određeni način ublažava probleme sa kojima se suočavaju izvozno orijentisana preduzeća.
"Građevinarstvo je stabilan sektor, što je veoma važno, jer je riječ o grani privrede koja pokreće i druge djelatnosti. Uz njega su direktno vezani metalska industrija, industrija namještaja i bravarska industrija, zbog čega je važno da građevinarstvo bilježi kontinuiran napredak. Ono što je posebno značajno jeste da ponuda i dalje prati potražnju, odnosno da postoji interesovanje za kupovinu stanova. Sve je veći broj gradova i opština u kojima se intenzivno gradi", pojasnio je Petrović.
Stanovi se grade u sve više lokalnih zajednica
Dok se ranije stanogradnja uglavnom odvijala u četiri ili pet lokalnih zajednica, danas je taj broj znatno veći, a procjenjuje se da se intenzivna gradnja odvija u oko 90 odsto opština i gradova u Republici Srpskoj.
"Razlog za takva kretanja je, između ostalog, rast privredne aktivnosti. Kada privreda raste, taj rast prati i građevinarstvo. Iako industrija bilježi pad, to nije na nivou koji bi ugrozio ostale privredne sektore", naveo je Petrović.
Dodao je da su cijene stanova u većim centrima dostigle visoke iznose, zbog čega se građani sve više opredjeljuju da stambeno pitanje riješe u lokalnim zajednicama u kojima su rođeni, gdje su cijene često pristupačnije.
Važno je i to što se stanogradnja ravnomjernije razvija širom Republike Srpske, a određeni doprinos tome dale su i direktne podsticajne mjere stanovništvu i privredi, među kojima je i najavljeni povrat od 5.000 KM prilikom kupovine prve nekretnine mladim bračnim parovima.
"Na taj način ljudi dobijaju mogućnost da pod povoljnijim uslovima riješe stambeno pitanje, ostanu u svojim lokalnim zajednicama i tu nastave da žive i rade", zaključio je Petrović.


















