Bosna i Hercegovina prošle godine u izvozu izgubila milijardu KM

Bosna i Hercegovina je prošle godine u odnosu na 2022. godinu u izvozu izgubila milijardu KM, dok je upoređujući sa godinom prije pandemije 2019. izvoz veći za šest milijardi KM, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković na godišnjoj konferenciji za novinare.

REFLEKSIJA GLOBALNIH KRETANJA

Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu.

"Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU.  Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH.  Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza", kazao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković. 

Vrijednost izvoza u 2023.  godini iznosi 17.2 milijardi KM, što je manje za 1,20 milijardi. KM ili 6,57% u  odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijardi. KM, što je manje za 875,60 miliona KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije. 

Vanjskotrgovinski deficit iznosio je  1.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %.

"Ovaj pad od jedne milijarde KM je samo između 2022. i 2023. godine. Uvoz je jednako pao, kao što je pao izvoz i to je refleksija globalnih kretanja", rekao je Vuković, dodajući da je inflacija u BiH u 2023. godini, u odnosu na prethodnu, pala sa 14 na 6,1 odsto, te da se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i padu nezaposlenosti.

On je dodao da se svaki ekonomski potres na tržištu EU ogleda i na tržište BiH, navodeći da je BiH u tom smislu stabilna o čemu govori i pad uvoza u prethodnoj godini. 

Analizajući poslovanje i aktivnosti komore, Vuković je rekao da je VTK BiH u proteklih pet godina obradila više od 300.000 zahtjeva privredne zajednice kojoj je isporučeno oko 20.000 različitih usluga, dok je Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara dostavljeno više od 70 inicijativa za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH. 

"Poslovna zajednica u BiH prepoznata je i kao tim koji treba da kaže svoj glas kada je u pitanju pregovaranje BiH i EU", istakao je Vuković, navodeći da se 70 posto roba izvozi na evropsko tržište. 

Napominje da je novi izazov za Vanjskotrgovinsku komoru Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika, koji funkcioniše na način da zemlja izvoznik robe nastale na takozvanoj "prljavoj energiji" porez plaća zemlji u koju izvozi. 

"Ukoliko uđete u taj sistem, porez ostaje u BiH, ulazi u posebne fondove iz kojih se finansiraju obnovljivi izvori energije", pojasnio je Vuković. 

DVIJE GRANE SU OKOSNICA IZVOZA

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković rekao je da metalna i drvna industrija predstavljaju okosnicu izvoza u BiH sa oko 50 posto ukupnog izvoza. 

"Ove dvije industrijske grane zajedno u ukupnom izvozu učestvuju sa 8.652 milijardi KM. Jasno je da je riječ o motorima razvoja i izvoza iz BiH. Na ove dvije industrijske grane zasniva se ukupna proizvodnja i uslužnih djelatnosti koje prate ovaj posao", rekao je Marinković. 

Kada je riječ o metalskoj industriji, 6,9 miliona KM je izvezeno, a uvezeno je 10,4 miliona KM. 

Marinković je istakao da je zabilježen blagi deficit od 31,4 posto, ali da to nije strašno kada se ima u vidu da u ovoj industriji ima nekoliko podsektora koji su u prošloj godini zabilježili ekscesne situacije. 

"Riječ je o industriji aluminijuma i čelika", pojasnio je Marinković i dodao da je izvoz u ovim sektorima uglavnom naslonjen na zemlje EU, te da su uslovi u zemlje u koje se izvozi diktirali situaciju. 

Ipak, ističe da je metalski sektor od 2014. godine uduplao izvoz. "Tada smo imali oko tri milijarde KM izvoza, a danas imamo oko sedam milijardi KM", rekao je Marinković. 

Prema njegovim riječima, više od 70 posto proizvodnje u ovoj grani izvozi se u EU, a to se ne bi moglo raditi da domaće kompanije nemaju sve potrebne standarde.

Svi ostali sektori bilježe blagi rast, a posebno ističe elektro-mašinsku industriju koja u kontinuitetu bilježi rast u zadnjih nekoliko godina. Prošle godine ostvarila je rast od 10 posto.

S druge strane, bez obzira naprobleme autoindustrije, naša autoindustrija koja proizvodi komponente za sve evropske brendove bilježi u kontinuitetu rast. Prošle godine imala je rast od 117 posto odnosno 618 miliona KM izvoza u odnosu na 220 iz prethodne godine.​

Govoreći o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana privrede BiH koja konstantno bilježi suficit u izvozu, od kada zapravo prate podatke. 

Nekoliko grupa proizvoda su interesantni za praćenje, a radi se o proizvodima šumarstva, rezane građe, namještaj, ploče, furnir, te proizvodnja montažnih kuća koja svake godine bilježi rast.

Slaviša Ćeranić iz Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH rekao je da su i sektor hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor ključni za privredu BiH. 

"U odnosu na 2019. godinu sektor plastike porastao za oko 60 posto, dok je izvoz ovog sektora bio 808 miliona KM. Sektor hemije u istom periodu porastao za oko 20 do 25 posto, što čini izvoz od 1,15 milijardi KM", kazao je Ćeranić ukazujući da je u BiH iskoristivost poljoprivrednog zemljišta ispod 20 posto.

S.B.