Dok se divimo poljoprivrednicima – da li je pred njima godina još teža od prošle?

Dvadeset dana je do velike proljećne sjetve. No, pitanje je hoće li biti velika.

Pred poljoprivrednicima novi zadaci, iako se još uvijek nisu oporavili od izazovne prošle godine. U ovu je još teže ući, kaže poljoprivrednik, Muris Mujanović.

“Inflacija je bila velika, povećanje cijena energenata, situacija sa vještačkim đubrivima, znate da je Rusija jedan od najvećih proizvođača, situacija se globalno poremetila. Niz je sistemskih grešaka, fali dobrih programa, poticaja, fali puno ljudi. Najveći problem BiH je ta demografska katastrofa, mi smo definitivno postali zemlja staraca, ovdje više nema ko da radi”, objašnjava Mujanović.

Dok svoje zanemarujemo, korisno nam je tuđe

Poražavajući podaci pokazuju da čak 65% hrane uvozimo. Pa tako masovno uvozimo krompir, dok domaći propada. No, nije problem samo u krompiru. Poljoprivredni proizvođači napominju da uvoz, generalno, guši domaću proizvodnju. Ali nadležni ne pružaju ruku spasa.

“Poljoprivredni proizvođači iz FBiH i RS već 15 godina uporno traže način kako zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnju i nismo uspjeli u tom napraviti ni milimetar pomaka. Mi ne možemo zabraniti uvoz, svima nam je jasno. Šta država može uraditi, može uvesti kontrole kao što rade ostale zemlje. Npr Hrvatska, nađe nam stotinu stvari kako da mi ne izbacimo tamo, tako i BiH može uvesti određene mjere, da naša roba, sezonska zaštita. Najbitnija je sezonska zaštita, kad naš proizvod prispije, da se tada ograniči uvozna roba”, objašnjava predsjednik Seljačkog saveza FBiH, Dragan Pavlović.

O izazovima sa kojima se suočava poljoprivreda u našoj državi nedavno je održana i tematska sjednica. Tada je ukazano i na nedostatak usklađenih propisa, a uz pomoć kojih bi poljoprivrednici imali veću finansijsku podršku.

“Svjedoci smo ogromnih klimatskih promjena, problema sa podrškom poljoprivrednim proizvođačima, problema sa budžetima institucija, ali ogromnim nedostacima naše države kada je u pitanju legislativa i priprema za pretpristupnu pomoć fondovima Evropske unije. Nismo svjesni da IPARD ne podrazumijeva samo finansijska sredstva nego tektonske promjene kada je u pitanju zakonodavstvo u našoj državi”, navela je Ermina Salkičević – Dizdarević, predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH.

Da je potrebna jedno tijelo, koje bi bilo nadležno za ovu oblast, godinama već upozoravaju poljoprivrednici.

“Poljoprivrednici iz oba entiteta i distrikta traže da se napravi jedna institucija koja bi brinula o poljoprivrednicima i preko koje bi dolazili do evropskih para, odnosno fondova, iparda i ostalo. Samo na taj način može, jer Evropa neće razgovarati sa 14 nivoa vlasti, oni razgovaraju sa jednom, a mi trenutno nemamo takvu instituciju”, pojašnjava predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo.

Svjesni da je formiranje takve institucije na dugom štapu, poljoprivrednici se nadaju da ih barem vremenske prilike, ove godine, neće iznevjeriti.