Hoće li BiH od izvoznika postati uvoznik električne energije?

Poznati su finansijski rezultati poslovanja tri bosanskohercegovačke javne kompanije elektroprivrede za 2023. godinu. Elektroprivreda Republike Srpske je, po riječima direktora Luke Petrovića, ostvarila rekordnu dobit od 144,8 miliona konvertibilnih maraka (74 miliona eura), što je rezultat izuzetno povoljne hidrološke slike. Elektroprivreda HZHB je uz veliki rast prihoda zabilježila dobit od 52,5 miliona konvertibilnih maraka (26,84 miliona eura). Međutim, Elektroprivreda BiH je postala jedini gubitaš u državi, sa 142 miliona konvertibilnih maraka gubitka (72,6 miliona eura).

Tražeći razloge za ovako loše poslovne rezultate, prvo se upoređuju zvanični pokazatelji na nivou entiteta Federacija BiH. Federalni zavod za statistiku je objavljivao kratkoročne pokazatelje energetske statistike, po kojem se mogla uporediti mjesečna proizvodnja iz 2023. godine sa istim periodom prethodne godine. Posebno je indikativna sredina prošle godine, gdje je primjetna manja proizvodnja električne energije, kao i proizvodnja lignita i koksa, dok je vađenje mrkog uglja variralo od mjeseca do mjeseca.

Naravno, proizvodnja električne energije ne zavisi samo od pomenutih ruda, ali u Bosni i Hercegovini i entitetu u kojem posluje Elektroprivreda BiH, takva vrsta proizvodnje zauzima visok postotak. Bruto proizvodnja električne energije u Federaciji BiH u 2022. godini, po Federalnom zavodu za statistiku, iznosila je 8.442 GWh, od čega je u termoelektranama proizvedeno 5.110 GWh ili 60,5 posto, u hidroelektranama 2.501 GWh ili 29,6 posto, u industrijskim energanama 353 GWh ili 4,2 posto, proizvodnja u vjetroelektranama iznosi 391 GWh ili 4,6 posto, dok proizvodnja solarne energije iznosi 87 GWh ili 1,1 posto. Nema sumnje da će rezultati za 2023. godinu biti približni, uz jasne trendove da u bilansu opada učešće termo i hidroelektrana, dok raste učešće industrijskih energana, solarne i vjetroenergije.

No, indikativna je i uporedba od prije pet godina, kada su rudnici u Federaciji BiH proizvodili oko šest miliona tona uglja, a u 2023. godini oko tri miliona tona. Za manju proizvodnju uglja iz rudnika koji posluju u njenom Koncernu je Elektroprivreda BiH platila više novca (oko 60 posto) nego prethodnih godina. Naime, cijena uglja je izuzetno povećana na vanjskom tržištu. Istovremeno je cijena električne energije na berzama opala u odnosu na prethodne godine i pojavio se cjenovni disbalans.

Smanjeno učešće uglja u proizvodnji

"Povećane su cijene drugih sirovina, energenata, materijala, usluga i rada, a došlo je i do značajnog rasta cijena nabavljene energije iz obnovljivih izvora i energije za havarijske situacije. Ali, praktično su oni koji su mogli i trebali da plate tržnu cijenu električne energije, plaćali istu cijenu kao stanovnici u stanju socijalne potrebe. Ugalj je u Elektroprivredi BiH za posljednjih šest godina učestvovao sa 77 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije. Posmatrajući 2023. godinu i upoređujući je sa 2018, vidimo da je učešće uglja bilo manje od 30 posto", navodi razloge ovakvih rezultata Zijad Bajramović, predsjednik bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.

Napominjujući da iznosi svoje lične stavove, osvrnuo se i na logičnu bojazan javnosti da Bosna i Hercegovina od izvoznika postane uvoznik električne energije.

"Pored tri državne elektroprivrede, u zemlji postoje još 3-4 nove, privatne kompanije koje su svijetli primjeri intenzivnih priprema i gradnje obnovljivih izvore električne energije i zahvaljujući njima Bosna i Hercegovina bi mogla odgovoriti traženim ciljevima koje postavlja Energetska zajednica. Zahvaljujući ovim kompanijama će se dobiti elektroenergetski sistem budućnosti, koji je zasnovan na obnovljivoj energiji i kod kojih je proizvodnja disperzirana. Ovakve privatne inicijative će uvesti nove tehnologije u dekarbonizaciji i skladištenju energije. Elektroenergetski sistem BiH nije ugrožen, jer trenutno u njegovom radu sudjeluje više značajnih subjekata koji djeluju dosta uspješno, što i dalje deklariše Bosnu i Hercegovini izvoznikom električne energije", mišljenja je Bajramović.

Dodaje da, ukoliko rukovodstvo Elektroprivrede BiH poduzme odgovarajuće mjere na saniranju gubitaka i uspostavi tržnih odnosa po pitanju tarifne i cjenovne politike prema rudnicima i potrošačima, mogli bi se nadoknaditi finansijski gubici. U tom pogledu Elektroprivreda BiH mora modernizovati termoblokove i izgraditi postrojenja za odsumporavanje, da bi održala proizvodnju električne energije iz uglja. U suprotnom će biti uvoznik električne energije.

Bez odgovora iz Elektroprivrede BiH

Tema je poprilično nezgodna i veliki broj uticajnih ljudi nije bio voljan iznijeti svoje stavove. Iz same Elektroprivrede BiH nisu dostavili svoje stavove. Iz resornog ministarstva nije bilo odgovora, čak su se i pojedini eksperti ljubazno ograđivali da ne mogu odgovoriti „zbog osjetljivosti pomenute teme“.

U međuvremenu su uslijedili novi štrajkovi rudara Rudnika Zenica i dolazak pred sjedište Vlade Federacije BiH. Trakavica o isplati plata rudarima i sudbini zeničkog rudnika uopšte nije završena. Zakonske procedure ne dozvoljavaju isplatu novca za neostvareni plan proizvodnje uglja i jasno je da u Zenici on više neće biti ispunjen. S tim se sve više mire i sami rudari, očekujući neko rješenje o svojoj budućnosti od odgovornih struktura u Vladi Federacije BiH i Elektroprivredi BiH.

Sama kompanija je prezentovala svoj Plan poslovanja za neredne tri godine. U njemu stoji ukupna proizvodnja od 18.027 GWh, zaduženje od 634 miliona konvertibilnih maraka (324 miliona eura), ulaganja u iznosu od 1,7 milijardi konvertibilnih maraka (870 miliona eura), uvođenje blok tarifa i povećanje cijena struje od 10 posto od 1. juna, ali i dodatno zapošljavanje do ukupno 4.130 radnika. Na kraju prošle godine ih je bilo 3.826. Samo u tekućoj godini je planirano zapošljavanje novih 169 radnika.

Od rudnika iz svog Koncerna Elektroprivreda BiH planira nabaviti uglja u vrijednosti 372 miliona konvertibilnih maraka (190 miliona eura), ali se ne odustaje ni od nabavke iz privatnih rudnika, jer je raspisan tender za nabavku 200.000 tona lignita, procjenjene vrijednosti 17,6 miliona konvertibilnih maraka (devet miliona eura).

Kako će biti povećana efikasnost rudnika?

"Energetičari od Elektroprivrede BiH očekuju da godišnje gradi najmanje 100 MW obnovljivih izvora. Sa ekonomskog aspekta, uvažavajući potrebe i održive tranzicije i poslovanja rudarskog sektora, najvažniji i prioritetni cilj je nastavak modernizacije u TE Tuzla i TE Kakanj, kao i projekti odsumporavanja u TE Tuzla i TE Kakanj, te denitrifikacije u TE Kakanj. Ukupna ulaganja u djelatnosti proizvodnje u periodu 2024-2026. godina iznose 643,7 miliona konvertibilnih maraka i ovaj plan smatram dosta realnim i ostvarivim", kaže Bajramović.

"Određenu rezervu stavljam po pitanju kadrovske osposobljenosti. Nije jasno kako će biti povećana efikasnost rudnika koji ostaju dugoročno u pogonu? Realizacija elektroenergetskog bilansa za ovaj trogodišni period se čini realnim i ostvarivim. Godišnja proizvodnja je planirana na nivou 2022. godine, kada je bila 5,9 TWh. Prema ovom bilansu gotovo da nema novih obnovljivih izvora, izuzev solarnih elektrana ukupne snage oko 20 MW. Mislim da ovo nije usklađeno sa kapitalnim projektima obnovljivih izvora", dodaje.

Elektroprivreda BiH će gubitak vraćati iz svoga poslovanja, kao što je vraćala Elektroprivreda HZHB 2022. godine, kada je bila loša hidrološka slika. S tim, da postoji konsenzus da se mora uvesti plaćanje ekonomske cijene uglja rudnicima, barem trenutno, dok se još ne penaliziraju emisije CO2 i dok se ne približi 2050. godina, kada se po prihvaćenim obavezama moraju zatvoriti rudnici.