POTRAŽNJA SVE VEĆA

Najpoznatiji sarajevski second hand shop ostvario višemilionski prihod

08.04.2024. 12:50 / Izvor: Akta.ba
tekstil house

Kupovina korištenih predmeta u popularnim "second hand" shopovima doživjela je veliku popularnost i postala pravi trend.

Kupovina korištenih predmeta u popularnim "second hand" shopovima doživjela je veliku popularnost i postala pravi trend.

Popularnost second hand shopova raste kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu, prije svega zbog finansijske uštede. Second hand trgovine često nude predmete po znatno nižim cijenama od onih u tradicionalnim trgovinama. To je posebno privlačno za ljude koji žele kvalitetnu odjeću ili namještaj, ali imaju ograničen budžet.

Koliko zaprave njihova popularnost, uzeli smo kao primjer poslovanje jednog od poznatijih second hand trgovina Textile House d.o.o. Sarajevo. Prema finansijskim pokazateljima na Akta.ba portalu, ovo je preduzeće prošle godine ostvarilo najveći prihod od početka poslovanja, odnosno čak 7,2 miliona KM. Dobit nije bila milionska, te je iznosila 787.642 KM.

Poznati po procesu reciklaže i sortiranja 

Preduzeće Textile House osnovano je 1996. godine u Slovačkoj kao firma za sortiranje tekstila, a danas zapošljavaju 1800 ljudi u Evropi. U Sarajevu su registrovani od 2015. godine sa ciljem otvaranja lanca maloprodajnih trgovina rabljenom odjećom, obućom i kućnim tekstilom.

2018. godine preselili su se u novu halu od 16.000m2, gdje su zahvaljujući savremenoj tehnologiji u mogućnosti sortirati 20.000 tona tekstila godišnje. 

sortiranje

 

Nedavno su iz kompanije detaljno opisali proces sortiranja odjeće koju plasiraju na tržište. 

Kada se odjeća sigurno doveze do sortirne trake, to je momenat kada 200 sortirnih radnika preuzima posao. To je veoma precizan posao i zbog toga naši radnici moraju biti veoma vješti kako bi odlučili u nekoliko sekundi da li je određeni komad odgovarajući za radnju ili ide u dalju reciklažu. Nakon toga, tekstil se sortira na poluautomatskoj sortirnoj traci, koja je jedina takva u Centralnoj Evropi i jedna od najmodernijih postojećih sortirnih sistema. 

Dnevno sortiraju 75 tona odjeće 

Ovaj slovački brend kupuje odjeću u ogromnim količinama iz svih zemalja Zapadne Evrope, tako da dnevno sortiraju 75 tona odjeće. 

"Iako se ta količina čini mnogo, to je ipak smao mala kap u moru tekstilnog otpada koji se svakodnevno proizvede", navode.

textile

Odjeća koja u fazi sortiranja nije odgovarajuća za njihove trgovine (što je otprilike 60% ukupne količine koju primaju) se sortira i šalje za drugu prodaju ili reciklažu.

"Reciklaža definitivno nije najlakši način, ali je način koji mi biramo i na to se ponosimo. Dajmo odjeći drugu šansu zajedno", navode.

Nakon što je odjeća sortirana nekoliko puta, distribuira se u radnje spremna za kupce.

Odjeća koja je odgovarajuća za posebne Vintage radnje je samo mali procenat od cjelokupne količine. Čak i kada je komad odabran za radnju još uvijek treba da prođe kroz nekoliko različitih rundi sortiranja.

Unikatni komadi

Kupovinom u second hand shopovima ljudi mogu pronaći jedinstvene komade odjeće ili dekor za dom koji se razlikuju od onih u mainstream trgovinama. To im omogućuje da izraze svoju individualnost i stil na originalan način. U prilog tome govori i podatak da ovaj secod hand često pobjeđuje na tenderima za isporuku odjeće, kapa, šešira za Narodno pozorište u Sarajevu, te RTV FBiH.

textile

 

Da zaključimo. Rast prihoda pokazuje da je došlo i do promjene percepcije kada je riječ o kupovini u prodavnicama polovne odjeće. Naime, prije su second hand trgovine bile povezivane s siromaštvom ili negativnim stereotipima, ali se to mijenja kako se svijest o održivosti i ekonomičnosti mijenja, te društvo postalo sve otvorenije prema kupovini polovnih predmeta.

Svi ovi faktori zajedno doprinose rastu popularnosti second hand shopova širom svijeta.

S.B.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti