Dva kredita i stotinu problema: Kako živi prosječna mlada porodica u RS-u

Prosječna porodica u Republici Srpskoj ima jedno ili dvoje djece, dva (pre)zaposlena roditelja, hronični manjak novca i vremena i stotinu problema.

Naravno, porodica ima raznih i nisu sve skrojene po modelu “tata, mama i djeca”. 

Porodica su i ostarjeli baka i djeda, koji žive sami, jer su se djeca i unuci rasuli po svijetu. Porodica je i kada, nakon razvoda, jedan roditelj, a to je najčešće majka, živi sa djecom o kojoj sama brine.

Porodice, i to one velike, koje mnogi ističu kao primjer, su i roditelji sa petoro, šestoro ili više djece.

"Svaki od tih oblika porodice je nama jednako bitan, važno je da je porodica zdrava. Mi se, naravno, zalažemo za natalitet i posebno podržavamo porodice sa više dece, ali na kraju krajeva to je stvar lične odluke svakog roditelja", kaže Jelena Kurtinović, pomoćnica ministarke za porodicu omladinu i sport u Vladi RS.

Povodom međunarodnog dana porodice, Kurtinovićeva je upozorila na, kako je rekla "devalvaciju tradicionalnih porodičnih vrijednosti", te na izazove koji porodicu mogu "dovesti u rizik", ističući da je i porodično nasilje jedan od takvih izazova.

Naravno, ima i izazova materijalne prirode.

"Svakoj generaciji se čini da je baš njima najteže i da “nikad gore nije bilo”,  ali mi kao institucije moramo učiniti sve da podržimo porodice i da ohrabrimo mlade ljude koji se kolebaju po tom pitanju, da imaju djecu i porodicu, jer je zdrava porodica nešto najljepše što čovjek može doživjeti", rekla je Kurtinovićeva.

Lijepo jeste, ali da je lako – nije.

Dakle, najčešća porodica u RS su otac, majka i jedno ili dvoje djece. Prema zvaničnim statističkim podacima, mladi u brak stupaju krajem dvadesetih ili početkom tridesetih godina života.

Prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta je 28 godina, dok drugo dijete rađa, najčešće u 30. ili 31. godini. Prosječan novopečeni tata je, otprilike, oko godinu dvije stariji od prosječne mlade mame.

"Najčešće su oboje roditelja zaposleni, samo je pitanje na kakvim poslovima i kolika su njihova primanja", kaže Jelena Kurtinović.

Ako su primanja prosječna, onda mama i tata zajedno zarade taman za jednu “sindikalnu” potrošačku korpu, koja je već prešla cifru od 2.600 KM.

Znači, tata i mama zarade taman za hranu, račune, gorivo, higijenske potrepštine i ponešto odjeće i obuće, uglavnom za djecu.

Ali, prosječna porodica u RS mora negdje i da živi, a to znači da plaća skupu kiriju za najam stana, što u Banjoj Luci košta najmanje 500 KM mesečno, ili je "zarobljena" stambenim kreditom.

Prosječna porodica ima automobil stariji od 15 godina, koji je, najčešće, takođe kupljen uz pomoć kredita.

Zbog svega navedenog, u većini prosječnih mladih porodica mama i tata moraju da se povremeno oslone na pomoć šire porodice, a najmanje jedan roditelj, najčešće tata, primoran je da uz redovni posao dodatno radi da bi popunio kućni budžet.

Pošto su roditelji (pre)zaposleni, djetetu treba vrtić, a tu već situacija nije bajna.

Svega 30 odsto predškolske djece u RS pohađa vrtiće, a dodatni problem je što su javni vrtići pretrpani, a privatni preskupi.

Tako je u Banjaluci, na primjer, cijena smeštaja za jedno dete u javnom vrtiću, prihvatljivih 165 KM mesečno, dok drugo dijete imam popust, a treće dijete iz jedne porodice ima besplatan vrtić.

"Problem je što nemamo dovoljno mjesta za svu djecu. Trenutno je na čekanju 850 mališana, a porodice u prosjeku čekaju od pola godine do godinu dana, da bi dijete dobilo mjesto u vrtiću", kaže za Srpskainfo Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banja Luka.

Privatni vrtići su i do tri puta skuplji od javnih, što je za roditelje prevelik izdatak, čak i ako imaju subvencije od lokalne zajednice, što je privilegija koju imaju samo Banjalučani i stanovnici još sedam opština i gradova u RS. Subvencije iznose od 50 do 100 KM po detetu, što je na cijenu privatnog vrtića od oko 400 KM malo olakšanje.

I na kraju, prosečna mlada porodica u Republici Srpskoj sve češće razmišlja o preseljenju: ili iz malog mjesta u kojem nema ni vrtića, ni igraonice, ni perspektive, u Banja Luku, ili iz Banje Luke u inostranstvo.

PODRŠKA MLADIMA PAROVIMA I VIŠEČLANIM PORODICAMA

U Ministarstvu porodice RS ističu da mladim bračnim parovima i porodicama pružaju podršku kroz različite programe. Tako ističu subvenciju za kredite pri kupovini prvog stana. "Do sada smo ovim programom obuhvatili 5.488 korisnika za šta je od početka realizacije programa, od 2008. godine do danas, izdvojeno oko 19, 5 miliona KM", navode iz Ministarstva. Podsjećaju i na Zakon o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, na osnovu kojeg više od 4.000 porodica prima mjesečnu naknadu od 750 KM. Kako ističu, ovo Ministarstvo obezbjeđuje i besplatne udžbenike za odlične učenike od petog do devetog razreda iz porodica sa petoro i više djece.