Nova direktorica nastavila stopama svog prethodnika i nezakonitih radnji?

Direktorica Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, Milica Ristović Krstić, nastavlja praksu svog predhodnika, Zijada Džemića, kršeći odluke Visokog predstavnika i Zakon koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, laboratorijama za verifikaciju mjerila kojima Institut sa državnog nivoa daje ovlaštenja onemogućen je rad na teritoriji RS, a istovremeno te laboratorije nesmetano naplaćuju svoje usluge na teritoriji Federacije BiH, piše "Avaz".

Tadašnji visoki predstavnik za BiH još je 2000. godine donio Odluku kojom je nametnuo Zakon o mjeriteljstvu BiH, a koji je godinu kasnije u istovjetnom tekstu izglasan u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pravilnik i Uredba

Međutim, iako je visoki predstavnik u preambuli Odluke kojom je nametnuo zakon jasno naveo da nalaže Vladi FBiH i Vladi RS da donesu posebne propise prema proceduri navedenoj u preambuli 27 Zakona o mjeriteljstvu BiH koji je sastavni dio ove odluke, a kojom se propisuju vrste i oblici žigova koji su u upotrebi kod verificiranja mjerila, bivši direktor Instituta Zijad Džemić je direktno kršeći navedenu Odluku i Zakon, između ostalog, donio Pravilnik o vrstama i načinu označavanja mjerila prilikom verifikacije i Uredbu o visini i načinu plaćanja usluga Insitutu za mjeriteljstvo.

Također, u periodu od 2012. godine Džemić je, kao tadašnji direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH, donio preko 40 podzakonskih akata koji su usvojeni van zakonske procedure i bez saglasnosti ili obaveznih konsultacija sa Savjetom za mjeriteljstvo BiH.

Još gore, Savjet u periodu 2012. – 2020. godina uopće nije bio konstituisan, a aktiviran je tek sa dolaskom direktorice Ristović Krstić, koja je na čelo Instituta imenovana 26. juna 2023. godine, piše "Avaz".

Stručnjaci za "Avaz" tvrde da je podzakonskim propisima koje je donio, direktor Džemić u potpunosti izmjenio odredbe Zakona o mjeriteljstvu BiH i time značajno urušio oblast mjeriteljstva na nivou BiH.

Dodatno, u dosadašnjem periodu Institut za mjeriteljstvo imenovao je laboratorije za verifikaciju mjerila bez saglasnosti Savjeta. Tako imenovane laboratorije su verifikaciju vršile samo na teritoriji Federacije BiH, a pritom su koristili žigove, odnosno verifikacione oznake Instituta za mjeriteljstvo BiH koje su nezakonito propisane. Istovremeno, u RS je onemogućen rad laboratorija koje je imenovao državni Institut, a pogotovo je zabranjeno označavati mjerila sa žigom, odnosno oznakom Instituta BiH.

Na ovakav način su laboratorije koje je imenovao Institut od 2012. do sada sa područja FBiH naplatile preko 5 miliona KM, dok je RS cijeli prihod sa svog podrućja ostavljala za sebe, odnosno za laboratorije koje je imenovao entitetski Zavod za standardizaciju i metrologiju.

Priča o problemima i primjedbama na rad Instituta za mjerteljstvo BiH nije od jučer. Vijeću ministara se tim povodom 16. marta 2016. godine obratila Vlada Federacije BiH. Vlada je insistirala na rješavanju problema u implementaciji propisa iz oblasti mjeriteljstva Bosne i Hercegovine.

U dopisu je naglašeno da se vrši "proizvoljno tumačenje i selektivno provođenje odredbi Zakona o mjeriteljstvu BiH", da se "propisi donose bez saglasnosti Savjeta za mjeriteljstvo BiH", a da je očigledna "nezainteresiranost za formiranje novog saziva Savjeta, a starom je četverogodišnji mandat istekao u aprilu 2012. godine".

Zabrana u RS

Također, upozoreno je na "zaključivanje štetnih Ugovora o međusobnoj saradnji sa imenovanim laboratorijama", te na "netransparentno sklapanje međunarodnih ugovora i korištenje sredstava iz IPA i drugih međunarodnih fondova".

Nažalost, nasljednica direktora Džemića, Milica Ristović Krstić, nastavlja istim putem kao i njen predhodnik, donoseći, između ostalog, podzakonske propise i to 14 Pravilnika koji su objavljeni u Službenom glasniku BiH broj 71/23 bez obavezujučih konsulatacija sa Savjetom za mjeriteljstvom, iako je baš u njenom mandatu taj Savjet najzad konstituiran, piše "Avaz".

Također, ona do kraja maja planira donijeti novi Pravilnik o imenovanim mjeriteljskim laboratorijama, koji propisuje proceduru imenovanja laboratorija i njihovu obavezu da isključivo koriste verifikaciona oznake BiH kao i da plaćaju usluge verifikacije mjerila u budžet Instituta za mjeriteljstvo BiH a shodno Uredbi o visini i načinu plaćanja usluga Institutut za mjeriteljstvo BiH koju je donio njen predhodnik, krešeći odredbe Zakona o mjeriteljstvu BiH.

Kako je rečeno za "Avaz", direktorica je svjesna da se imenovanim laboratorijama opet ne dozvoljava rad na teritoriji RS. O tome postoji i zvanični akt v.d. direktorice Zavoda za standardizaciju i metrologiju RS Nataše Žugić u kojem se doslovno navodi da verifikaciju mjerila mogu vršiti Zavod RS ili ovlaštena tijela shodno Pravilniku o postupku ovlašćivanja tijela za verifikaciju mjerila.

U istom aktu se navodi "da su prilikom verifikacije mjerila zakonske metrologije na teritoriji RS propisani republički žigovi i nije dozvoljeno vršiti žigosanje verifikovanih mjerila drugim žigovima i naljepnicama".

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sačinilo je 1. novembra 2016. godine Informaciju o primjedbama na rad Instituta za metrologiju Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na donošenje i provođenje podzakonskih akata od strane Instituta.

U Informaciji koju je potpisao tadašnji ministar Mirko Šarović, takstativno su navedene primjedbe i pobrojane sve nezakonitosti u radu Instituta za mjeriteljstvo BiH i ista je dostavljena na nadležno postupanje Vijeću ministara BiH.