Zbunjujuća statistika: U BiH sve manje građana, a sve više birača?

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.531,159 stanovnika.

U posljednjih deset godina, prema procjenama, iz naše zemlje iselilo je 600 hiljada ljudi. No, ipak prema biračkim spiskovima na predstojećim lokalnim izborima imat će 3.406,088 birača.

To je za oko 37 hiljada više nego na Opštim izborima prije dvije godine. Otkud porast broja birača, iako je stanovnika sve manje, istražio je BHRT.

Biračke spiskove ažurira Centralna izborna komisija BiH na osnovu dostavljenih podataka nadležnih institucija o broju preminulih lica i građana koji su se odrekli državljanstva Bosne i Hercegovine. Bivši član CIK-a smatra da nije toliko alarmantno što na centralnom biračkom spisku ima i preminulih.

Sporne su, kaže, nepravilnosti u radu biračkih odbora, koje predlažu političke partije.

"Daleko veći problem je ko je to od nesavjesnih članova biračkih odbora zloupotrijebio tu činjenicu, pa je glasao umjesto njih i glasao i falsifikovao potpis takve osobe ili neki birač u dosluhu sa nekim članom biračkog odbora", kaže bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

Politička analitiarka Tanja Topić podsjeća da je na prethodnim izborima na desetine hiljada mrtvih bilo na biračkim spiskovima, što, ističe, otvara prostor za izborne malverzacije. Napominje da je u nekim glasačkim kutijama utvrđeno čak 60 odsto nepravilnosti u vezi sa izbornim materijalom.

"Postoji jedan ogroman prostor naših građana u inostranstvu koji ne glasaju, ali se uredno njihovi glasovi, listići nađu u glasačkim kutijama. Očito da je neko obavio posao za njih. Definitivno je činjenica da takvo stanje odgovara strankama na vlasti", ističe Topić.

Za demografa Aleksandra Čavića nije problem što ima više birača nego stanovnika koji žive u Bosni i Hercegovini. Kaže da nema velikog odstupanja u broju birača između izbornih ciklusa. Uglavnom se na spiskove dodaju punoljetni građani.

"Iako imamo veći broj umrlih, nama se ne smanjuje birački spisak tako drastično, smanjuje se samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Ako kažemo da smo od popisa 2013. do danas ostali po osnovu prirodnog kretanja bez 100.000 stanovnika, ali morate znati da jedan broj ljudi nije izvadio dokumenta pa su u međuvremenu vadili dokumenta i upisani u centralni birački spisak", navodi Čavić.

Istraživanja Unije za održivi povratak i integracije pokazuje da posljednjih godina Bosnu i Hercegovnu napuštaju ne samo članovi domaćinstva, već kompletne porodice. Emigracije su izražene u Posavskom, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom kantonu i livanjskom području. Najviše stanovnika odlazi iz Orašja, Odžaka i Livna.

"Do kraja 2023. godine, prema našim podacima sa terena, oko 600.000 lica je otišlo. Ovu statistiku neće prihvatiti oni koji znaju da se ti ljudi u momentu odlaska nisu odjavili iz gradova, tako da su na evidenciji da žive u BiH, iako su poodavno otišli", ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.

U posljednjih 10 godina državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se više od 35.000 građana, a naša zemlja je ostala bez 45.000 osnovaca.

Vlasti u BiH nemaju plan kako zadržati mlade. Ako se nastavi ovaj demografski trend, procjene Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija govore da će Bosna i Hercegovina do 2070. godine ostati bez milion i 500 hiljada ljudi.