Novi zakon o likvidacionom postupku upućen u javnu raspravu

U javnu raspravu od 60 dana upućen je novi zakon o likvidacionom postupku, kojeg su danas u vidu nacrta podržali delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a ranije je to učinio Predstavnički dom.

Na osnovu toga omogućeno je da nadležne institucije i druge zainteresirane strane upute svoje prijedloge na tekst novog zakona o likvidacionom postupku, kojim je propisano da se uvede institut skraćenog dobrovoljnog likvidacijskog postupka po službenoj dužnosti koji je u Republici Srpskoj uveden još 2019. godine, a kojim se značajno skraćuje period trajanja i pojednostavljuje likvidacioni postupak.

"Naime, radi se o subjektima koji su davno oformljeni, pa čak i prije 1990. godine, a danas su formalno upisani u registar, a nemaju upravljačku strukturu. Pri tome, takvi subjekti imaju imovinu koja je u toj činjenici zamrznuta jer nema ko pokrenuti likvidacioni postupak", kazao je federalni ministar pravde Vedran Škobić.

Ovaj nacrt koji je utvrdila Vlada Federacije BiH, predviđa da nakon što se utvrdi da su ispunjeni uslovi za skraćeni dobrovoljni likvidacioni postupak, sud donosi rješenje o otvaranju i zaključivanju likvidacionog postupka, te "po pravosnažnosti rješenja nalaže se brisanje društva iz registra“.

"Predviđeno je da se rješenja o otvaranju i zaključenju likvidacionog postupka objavljuju na oglasnoj ploči suda i internet stranici suda, izuzev Rješenja o otvaranju i istovremenom zaključenju likvidacionog postupka - koja se dodatno objavljuju i u Službenim novinama Federacije BiH", naveo je Škobić.

Kaže da se novim zakonom definišu četiri vrste likvidacionih postupaka: prinudna likvidacija, dobrovoljna likvidacija, likvidacija po službenoj dužnosti i drugi slučajevi utvrđeni zakonom.

"Propisano je da se prinudna likvidacija može provesti i ako pravno lice u roku određenom u izrečenoj mjeri zabrane ne ispuni uvjete za obavljanje djelatnosti. Za likvidatora sud može, kako je predviđeno, imenovati člana uprave društva na prijedlog predlagača ili stečajnog upravnika sa liste stečajnih upravnika FBiH", rekao je Škobić.

Detaljnije je regulisana i ograničena odgovornost likvidatora, kako prema povjeriocima, tako i prema članovima pravnog lica.

"Propisan je jednogodišnji rok zastare (računajući od dana brisanja poslovno subjekta iz registra) za odgovornost likvidatora za štetu. Također, propisani su načini unovčenja imovine sa i bez tereta, kao i drugi slučajevi likvidacije po službenoj dužnosti, koje pokreće nadležni organ u Federaciji ili kantonu koji dokaže pravni interes", istakao je Škobić.

Regulisano je čuvanje poslovnih knjiga i dokumenata nakon brisanja poslovnog subjekta, kao i način izmirivanja tih troškova.

Federalni ministar pravde bit će zadužen da u roku od tri mjeseca od dana stupanja ovog novog zakona na snagu donese: Propis o naknadama i nagradama za rad likvidatora, kao i Propis o izgledu i sadržaju obrazaca prijedloga za pokretanje likvidacionog postupka i prijedloga za pokretanje skraćenog dobrovoljnog likvidacionog postupka i obrazac izjave članova pravnog lica.

Izradi novog zakona pristupilo se jer je zakonski tekst koji se trenutno primjenjuje u Federaciji BiH donesen 2003. godine i sadrži svega 17 odredbi, za koje se u dosadašnjoj primjeni pokazalo da nisu dostatne za rješavanje svih situacija u praksi, a što je rezultiralo različitim postupanjem sudova u određenim pravnim situacijama.

Zato se novim zakonskim rješenjima nastoje urediti svi oblici likvidacija pravnih osoba, te ubrzati i skratiti postupak u svim segmentima u kojima je to moguće, a da se pri tome izbjegnu zakonske nedorečenosti.

Donošenje tih novih odredbi u likvidacionom postupku dio je prioritetne reforme koja se provodi radi otklanjanja ključnih prepreka za investiciona ulaganja u Federaciji BiH, a koja bi u Federaciju BiH donijela znatna novčana sredstva kao i nova radna mjesta.