Veliko nevrijeme proteklih dana nanijelo je štete na solarnim elektranama u BiH, ali i u regionu.
Samo na području Doboj Istoka, nezapamćen grad veličine jabuke, oštetio je čak 12 solarnih elektrana. Svaki oštećeni panel se mora zamijeniti, pa se štete procjenjuju na stotine hiljada KM.
Jesu li se štete na solarnim elektranama mogle izbjeći?
Postoje empirijski dokazi koji ukazuju na to da premali nagib solarnih panela može uzrokovati veće štete na solarnim elektranama pogođenim gradom. Naime, većina industrijskih krovova kod nas je nagiba 6 stepeni, dok većina proizvođača zahtjeva 10 stepeni, a neki čak i 15 stepeni nagiba. Čak i ugao postavljanja solarnih panela može znatno utjecati na oštećenja solarnih panela i razmjere štete na solarnim elektranama. Prema zaključcima naučnika, veći nagib doprinosi doprinio umanjenju štete, dok se sva postrojenja nagiba ispod 10 stepeni smatraju veoma izloženim, piše Solarno.net.
Smjer krova u odnosu na smjer oluja praćenih gradom može snažno utjecati na štetu koju ove oluje mogu nanijeti solarnim panelima, objasnili su istraživači. Ukazali su da bi ovaj faktor čak mogao biti važniji od veličine grudvi grada.
Rješenje je zato u kvalitetnom projektovanju i korištenju kvalitetne podkonstrukcije kako bi se izbjegle veće štete na solarnim elektranama.
Vidljiva i nevidljiva oštećenja
Prema zaključcima nizozemskih istraživača, koji su predstavljeni u izvještaju Vrije Universiteit Amsterdam (VUA) iz 2019. godine, u kojem su istraženi podaci o osiguranju šteta od historijskih oluja praćenih gradom koje su se dogodile u Nizozemskoj u junu 2016. godine, solarni paneli su posebno oštećeni od strane grudvi grada koje imaju maksimalnu veličinu od najmanje tri centimetra.
"Veće grudve grada (veće od četiri centimetra) u prosjeku prouzrokuju više štete od manjih grudvi, ali također imaju veću raznolikost u pogledu opsega štete na solarnim panelima", navodi se u studiji "Osjetljivost solarnih panela na grad". Već od tri centimetra mogu se pojaviti i nevidljiva i vidljiva oštećenja, ali od četiri centimetra značajno raste udio vidljivih oštećenja.
Najmanje pukotine - nazvane mikro pukotine - formiraju se, ne na prednjem sloju stakla, već u pločici silicija, što ne dovodi do smanjenja početnog prinosa. Međutim, nakon nekoliko mjeseci, oštećena područja mogu doživjeti nagli pad performansi, a nakon otprilike godinu dana, mikro pukotine postaju vidljive i na vanjskoj strani solarnog panela. Sva oštećenja tada smanjuju životni vijek solarnog panela i rapidno umanjuju prinose u proizvodnji.
U Bosni i Hercegovini za sada postoji samo jedna kompanija koja je opremljena za detektovanje nastanka i uzroka mikropukotina, EMT SOLAR, koja posjeduje i ovlaštenje FMERI-a za obavljanje ove djelatnosti.
Studije pokazuju da se učestalost oluja praćenih gradom povećava u Europi i Nizozemskoj, kao i šteta koju grad može prouzrokovati. To znači da bi izloženi objekti, poput solarnih panela, u budućnosti mogli biti osjetljiviji na oštećenja.
"Rizik od ovih oluja i osjetljivost solarnih panela na grad trebaju se uzeti u obzir u modelima rizika i strategijama prilagodbe na klimatske promjene", zaključili su nizozemski istraživači.
