Usvojen novi zakon o obrazovanju KS: Srednja škola postaje obavezna

Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) usvojili su na jučerašnjoj sjednici Prijedlog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo.

Tačka razmimoilaženja bilo je, između ostalog, obavezno srednje obrazovanje.

Zakon je ponovo podijelio kantonalnu poziciju i opoziciju, ali ovoga puta i roditelje i prosvjetne radnike. Najviše sporenja izaziva obavezno srednje obrazovanje. Šta ukoliko, kako kažu, "problematični" učenik ne prođe uspješno proces resocijalizacije, pitaju prosvjetari? Uporedo traže precizniju formulaciju.

"U članu 63. stav 1 prijedloga kaže da školski obveznik ima pravo i obavezu da pohađa redovnu nastavu, znači ima i pravo i obavezu da pohađa redovnu nastavu, a u članu 71. koji govori o izuzecima nije predviđeno da postoji neko ko može biti izuzet od te obaveze", ističe Admir Šuvalić iz Kantonalnog odbora SSVOONK-a.

No, ukoliko bude "problematičnih" učenika, njihov status rješavaće se "u hodu".

"Sigurna sam da će se naći podzakonski akti koji će urediti to ukoliko dijete napravi veći prekršaj ili nešto. Sigurno će se regulisati ko će odgovarati kad dijete napuni 18 godina, da li roditelj koji nije odgovaran zakonski. To ćemo vidjeti", kaže Elma Dizdarević iz Vijeća roditelja KS.

Davor Čičić, SDP-ov zastupnik u Vladi KS napomije da je pronađen kompromis sa ministricom na način da će Ministarstvo u saradnji sa Institutom, uz odobrenje Vlade donositi posebne individualne programe i mjere kako bi se ti učenici vratili u sistem i nastavili svoje srednje obrazovanje.

Dodaju i da je daleko više benefita koje pruža Zakon. Besplatan prevoz učenika, obavezan produženi boravak, bolja školska infrastruktura, veći broj psihologa.

Oni koji se zalažu za ovaj Zakon, ističu da je riječ o prvom Zakonu koji je usklađen sa UN konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i agendom 20-30. U tom kontekstu neophodna je razumno prilagođavanje.

"Ako vam dođe gluho dijete i pohađa osnovnu ili srednju školu, ne morate mu dovoditi tumača znakovnog jezika ako on nosi slušni aparat, razumna je prilagodba nabavite FM uređaj da dijete može bez smetnje da prati. Ne mora značiti da dijete ako je gluho ili nagluho, da želi ili poznaje znakovni jezik", kaže Jasminka Proho iz Odbora za inkluzivno obrazovanje.

No, novi zakon je korak dalje od presude Ustavnog suda FBiH, između ostalog, navode iz opozicije.

"Što se tiče materijalnog dijela samog Zakona, postoji niz formulacija koje su protivne jedna drugoj, niz diskriminirajućih odredbi Zakona koje se bave više zaposlenicima u obrazovanju, nego samom nastavnom procesu”, smatra Muamer Bandić, zastupnik SBiH-a u Vladi KS.

A uprkos brojnim kritikama, u odbranu svog zakona resorna ministrica ni ovoga puta nije stala pred kamere.