Izvoz kornišona nikad bolji, po dunumu 10 tona roda

Toplotni talas koji najavljuju meteorolozi mogao bi zaustaviti rast kornišona, pa tako i smanjiti prinos tokom ovog mjeseca.

Međutim, uprkos tome, dosadašnjom sezonom zadovoljni su i proizvođači i zadruge koje otkupljuju.

Milovan Gvozderac iz Maglajana kod Laktaša već šest godina se bavi uzgojem kornišona, a za "Nezavisne novine" ističe da je zadovoljan ovogodišnjim rodom.

"Zadovoljan sam solidno rodom. Na jednom dunumu imam otprilike preko deset tona, 11 ili 12 tona prinosa. Imali smo problem s velikim vrućinama, pa nam je smanjen rod, ali zadovoljan sam. Sad već pada rod, ne može podnijeti vrućinu", kaže Gvozderac.

Ističe da se rod brao tokom juna i jula, kao i tokom prvih dana avgusta. Međutim, vrućine koje su najavljene vjerovatno će umanjiti rod, pa samim tim i branje.

Kada je u pitanju cijena, Gvozderac kaže da je zadovoljan, mada bi svi voljeli da je veća.

"Svi bismo voljeli da cijena bude malo veća, ali sve u svemu, najviše mi odgovara što imam ugovorenu proizvodnju. Što sam obrao danas, već večeras ili sutradan ide u otkup. Svaki dan se vozi roba i sve se uredno plaća. To je za mene broj jedan", navodi on za "Nezavisne".

Milovan Bjelobrk, direktor Poljoprivredne zadruge "AgroVip" iz Čelinca, koja se bavi otkupom kornišona, ističe da su zadovoljni dosadašnjim dijelom sezone, a otkup će trajati otprilike do kraja avgusta.

"Dosadašnjim dijelom smo zadovoljni. Ukupne količine ćemo znati na kraju sezone, a do sada smo skupili blizu 400 tona. Zadruga ima sklopljen ugovor sa 100 kooperanata, odnosno proizvođača na površini od 60 dunuma na području sedam lokalnih zajednica", ističe Bjelobrk za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, robu otkupljuju u tri klase.

"Cijena prve klase je dvije KM, druge klase 0,80 KM, a treće 0,20 KM", navodi Bjelobrk.

Inače, Poljoprivredna zadruga "AgroVip" iz Čelinca počela je sa radom početkom ove godine, a nakon što je njemačka firma "Karl Kine", raniji organizator proizvodnje i otkupa kornišona, napustila Bosnu i Hercegovinu.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, tokom sedam mjeseci ove godine sva količina izvezenih kornišona dospjela je na tržište Hrvatske.

"Tokom sedam mjeseci tekuće godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 307.612 kilograma kornišona, a njihova vrijednost bila je 736.558 KM", ističu iz UIO BiH.

Poredeći sa istim periodom iz godine ranije, može se vidjeti da je ove godine izvoz veći, jer je lani za sedam mjeseci izvezeno samo 167.425 kilograma ovog povrća, a ukupna vrijednost te izvezene količine bila je 449.621 KM.

S druge strane, kada je riječ o uvozu kornišona, za ranije pomenuti period, u Bosnu i Hercegovinu je ove godine uvezeno 266.950 kilograma vrijednosti 588.167 KM.

Najviše kornišona je uvezeno iz Turske, zatim Srbije i Sjeverne Makedonije.

"Tokom sedam mjeseci 2023. godine u BiH je uvezeno 104.784 kilograma kornišona, čija je statistička vrijednost bila 222.893 KM", navode iz UIO BiH, a prema njihovim podacima tada se najviše ovog povrća uvozilo iz Srbije i Turske.