Suša nanijela nemjerljivu štetu poljoprivrednicima, najviše proizvođačima kukuruza

Suša je uzela svoj danak više nego ikada do sada. Nesnosne vrućine i toplotni udari iz prethodnog dužeg perioda nanijeli su nemjerljive štete poljoprivrednoj proizvodnji.

Ovo je ocjena Stojana Marinkovića, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji za Fenu kaže da je najveća šteta nanesena u proizvodnji kukuruza koji je prije vremena sazreo i totalno podbacio po pitanju prinosa, a još gore po pitanju kvaliteta.

"Žetva je uveliko krenula najviše u Semberiji, dijelom u Posavini i Lijevče polju, gdje se nije moglo ići sa silažom koja je lošeg kvaliteta. I tu imamo zaista izuzetno loše prinose koji se kreću i ispod dvije tone po hektaru pa do oko četiri tone po hektaru", objašjava Marinković.

U nekim predjelima gdje su riječni tokovi, gdje je malo dublji profil zemljišta, tu su, kako kaže, nešto malo optimističnije prognoze, ali generalno kukurz je lošeg kvaliteta i loš je prinos.

Marinković potvrđuje da je veoma malo površina zasijanih kukuruzom pod sistemom navodnjavanja. Navodnjavanje je, kako objašnjava, ove godine bitno pomoglo u zemljištima dubljeg profila, mada ne u potpunosti jer su bile izrazito velike temperature vazduha pa je dolazilo do tzv. kuvanja biljki.

"U takvim uslovima ni navodnjavanje nije moglo ispoljiti puni efekat. Sigurno je da su posljedice suše daleko blaže nego na zemljištu gdje nije navodnjavano. Ovom prilikom podsjećam da Ministarstvo poljoprivrede subvenciniše nabavku sistema za navodnjavanje", navodi Marinković.

Osim direktne štete, po riječima Marinkovića, poljoprivredni proizvođači još ne znaju kako će proći sa cijenama, jer još uvijek niko ne izlazi sa tim.

"Ne zna se koliko će biti uvezeno kukuruza i kako ćemo na kraju obezbijediti dovoljne količine da prehranimo stočni fond. Do sada se uvijek uvozilo, a nadamo se da će i sada biti kompenzovano kroz uvoz", kaže Marinković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kaže da je suša nanijela i veliku štetu u šumama jer se pojedina stabla suše i jer je zemljište u totalnom deficitu sa vlagom. U plastenicima su oštećene pojedine kulture, i ono što je trebalo da dospije kasnije je pretrpjelo određene štete.

"Ovo je jedna vrlo nezgodna godina za nas poljoprivrednike, ali i za sve građane", poručuje Marinković.

On zaključuje da će sami poljoprivrednici, zbog klimatskih promjena, morati da mijenjaju način proizvodnje, da sade hibride koji ranije dospijevaju. Drugim riječima, da se prilagode klimatskim promjenama.