Sufinansiranje vantjelesne oplodnje u FBiH je propalo i prije nego je počelo?

Mnogi parovi s područja Federacije BiH, koji su se opredijelili za postupak biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO), već godinama nailaze na probleme kod sufinansiranja ovih dosta skupih postupaka, piše Fokus.ba.

Šesta je godina od usvajanja Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, a mnogi parovi koji su kod Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH podnijeli zahtjeve za sufinansiranje morali su veliki dio usluga sami plaćati.

Asja Hodžić iz Tešnja u izjavi za Fokus je na svom primjeru opisala ovu problematiku.

Loša iskustva

"Nakon što smo suprug i ja od Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH dobili rješenje da u 100-postotnom iznosu snose postupak biomedicinski potpomognute oplodnje, obratili smo se klinici na kojoj smo odlučili raditi postupak. Već dolaskom na kliniku saopšteno nam je da iznos koji Zavod snosi jeste samo 2.800 KM, jer je to po nekom njihovom pravilniku cijena postupka BMPO-a. Međutim, na klinikama je sam postupak mnogo skuplji, tačnije 4.000 KM. Dalje, tu su i terapije, injekcije, pregledi i sve ostalo što dolazi prije samog postupka, a što Zavod ne plaća", rekla je Hodžić za Fokus.ba.

Dodaje da ih je prvi postupak BMPO-a ukupno koštao 16.000 KM, a od Zavoda su trebali dobiti 2.800 KM.

Naglasak je na "trebali". Posebna priča su, kaže, uposlenici pojedinih klinika s kojima je Zavod sklopio ugovore.

Tako su naišli na velika odugovlačenja u Zenici, ali i u Sarajevu, da bi im u konačnici bilo saopćeno da su na refundaciju zakasnili.

Također, ni Anel Mehić iz Zavidovića nema pozitivno iskustvo. U razgovoru za Fokus navodi kako posjeduje svaki račun za provedeni postupak BMPO-a koji je morao sam platiti.

"Što se tiče Zavoda, oni nisu htjeli da odobre finansijsku podršku. Uvijek im je nešto falilo, pa su iznosili tvrdnje da nisu potpisali ugovore s određenim klinikama. I s tim klinikama s kojima su potpisali, imam osjećaj da se tu peru pare, jer vam tamo opet naplate sve. Pa šta onda država plaća? Dakle, ništa od sufinansiranja s nivoa Federacije", zaključuje Mehić.

Svaka žena ima loše iskustvo

Amila Nišić iz Srebrenika, za Fokus.ba kaže da se s partnerom opredijelila na samofinansiranje.

"Svaka žena s kojom sam u kontaktu ima veoma loše iskustvo. Sada su stavili da se refundiraju tri klinike na području TK koji nemaju veze s vještačkom oplodnjom. A da ne govorimo o ljudskosti. Ja sam platila taj neki početni dio, otišlo nam je 9.500 KM. Nemamo pravo ni na lijekove, jer nismo išli preko konzilija, preko klinike koju su oni odobrili. Dakle, znam dosta žena koje se uopće nisu ni opredijelile da idu putem sufinansiranja zbog straha od ponašanja u pojedinim klinikama koje su oni odabrali. Mi smo krenuli ove godine u proces jer smo bili finansijski spremni. U našoj državi morate imati 30.000 KM za tih nekoliko postupaka. Zato ljudi dižu i kredite", kaže Nišić.

Posebna priča je, kaže, visina cijene lijekova koji u BiH koštaju više od 600 KM nego, naprimjer, u Srbiji.

"Da se barem to promijeni, pomoglo bi nam. Ja sam bila primorana da prelazim granicu sa Srbijom i da u toj zemlji nabavljam određene lijekove", kazala je za Fokus.ba.

Riječ eksperta

Federacija BiH je ušla u drugu godinu primjene Izmjena i dopuna Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji (BMPO). Između ostalog, cilj Zakon je da omogući svim pacijentima na prostoru FBiH podjednaka prava na liječenje procedurama BMPO-a. No, ovaj cilj ni blizu nije postignut.

Sama primjena pravilnika i zakona počela je sa zakašnjenjem, tako da su prve saglasnosti za liječenje izdate tek polovinom 2023. godine.

Prema nezvaničnim informacijama, od ukupno 10 miliona KM, koliko je za 2023. bilo odobreno za procedure BMPO-a, utrošeno je manje od jedne trećine.

"Svjedoci smo, u kontinuitetu, nefunkcionalnosti finansiranja oblasti BMPO-a. Iako recentni zakon predviđa pet pokušaja "vantjelesne oplodnje", pravilnikom o obimu prava je to praktički svedeno na jedan (puni) pokušaj. Čak i taj jedan pokušaj, zahvaljujući neadekvatnom šifrarniku usluga i pripadajućem cjenovniku, ne pokriva cijeli ciklus na adekvatan način, što za rezultat ima mnogo poteškoća u funkcionisanju sistema finansiranja", govori za Fokus Asad Herić, magistar biologije i ESHRE certificirani senior klinički embriolog, inače ekspert u ovoj oblasti.

Navodi kako se parovi koji su u ovom procesu već dvije godine nalaze u vakuumu u kojem nisu u mogućnosti neometano ostvariti svoje pravo zagarantovano zakonom.

"Prošle godine je to bilo zbog kašnjenja u donošenju podzakonskih akata i početka njihove primjene, a ove zbog toga što su privatne zdravstvene ustanove odbile da rade procedure BMPO-a parovima koji su imali saglasnost za liječenje, budući da u tom periodu navedene zdravstvene ustanove nisu imale validne ugovore za Zavodom. Također, svi centri nisu željeli postati ugovoreni centri koji će procedure BMPO-a obavaljati "za Zavod" i po cijenama koje je ovaj zavod odredio", kaže Herić.

Potcrtava da sama činjenica da se BiH nalazi u društvu s još šest evropskih država koje nemaju IVF (in vitro fertilizacija) centre u državnom vlasništvu govori dovoljno sama za sebe.

"Mišljenja sam da bi uspostava kvalitetnih centara za procedure BMPO-a u javnom, državnom vlasništvu između ostalog polučila i adekvatnijim uređenjem ove oblasti, a što bi bilo od koristi prije svega za ljude u potrebi za ovakvim procedurama, a onda i za sve druge sudionike u samom procesu", dodao je Herić.

Šta kažu u Zavodu

Fokus.ba se službenim putem obratio Federalnom zavodu setom konkretnih pitanja u vezi s ovom problematikom. Na mnoga od njih im nije konkretno odgovoreno.

"S obzirom na to da je primjena navedenog člana Pravilnika iziskivala određeno vrijeme, realizacija Programa BMPO-a započela je u drugoj polovici 2023. godine, o čemu je Federalni zavod obavijestio Vladu FBiH, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo finansija. U navedenom periodu stručne komisije su izdale 433 saglasnosti za liječenje postupcima BMPO-a i za lijekove za stimulaciju ovulacije", bio je jedan od rijetkih konkretnih odgovora iz Zavoda.

Istaknuli su da su cijene usluge BMPO-a "utvrđene na temelju propisanih postupaka neophodnih za izvršenje kompletne usluge, shodno Zakonu i Smjernicama za liječenje neplodnosti, na način da se za svaki postupak iskazuju prosječni troškovi".

A prosječni troškovi su, kažu, utvrđeni na bazi standardiziranih radnih timova, vremena potrebnog za pružanje usluge, standardiziranog prostora, opreme i materijala koji se koristi prilikom pružanja usluge.

"Napominjemo da je predmetnim pravilnikom utvrđeno da se u cijenu usluge BMPO-a “ne kalkuliraju troškovi za usluge dijagnostike, laboratorije, savjetovanja i dr. koje prethode neposrednim postupcima BMPO-a, a koje pružaju zdravstvene ustanove u okviru ugovorenog programa zdravstvene zaštite s nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja", naveli su iz Federalnog zavoda za Fokus.ba.

Prirodni naraštaj u ogromnom deficitu

Uzmu li se u obzir turobni statistički podaci o prirodnom kretanju stanovništva u BiH, odnosno činjenica da je prirodni naraštaj u ogromnom deficitu u odnosu na podatke o broju umrlih, nedovoljna institucionalna podrška postupcima BMPO-a u FBiH je tim više podložnija kritici.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH iz juna ove godine, u prva tri mjeseca u BiH je rođeno ukupno 5.520 beba, dok je u istom periodu umrlo 9.129 osoba.

Slična je situacija bila i u prva tri mjeseca 2023. kada je ukupno rođeno 5.612 beba, dok je umrlo 9.315 osoba.

Kada je riječ o kompletnoj 2023. godini, prirodni naraštaj je iznosio -9.496, odnosno tokom te godine je rođeno 24.938 beba, a umrle su 34.434 osobe.

U 2022. godini rođeno je 25.311 beba, dok je umrlo 39.665 osoba.

Rezultati Upitnika Fokus.ba

Nakon što su analizirali odgovore 380 čitalaca koji su odovorili na upitnik, rezultati su da je 55 posto njih upoznato da u FBiH postoji procedura biomedicinske oplodnje koju je po zakonu dužna finansirati Vlada FBiH.

Njih 45 posto nije bilo upoznato s ovom činjenicom. Među našim ispitanicima je skoro 58 posto njih koji su bili u proceduri BMPO-a, dok njih oko 25 posto planira ući u proceduru.

Zabrinjavajuće je da je čak 83 posto osoba koje su prošle kroz proceduru BMPO-a bilo primorano da veći dio procesa finansira vlastitim sredstvima.

Njih nešto više od 15 posto je otkrilo da je Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH platio veći dio, dok je Zavod u potpunosti platio sve troškove za samo nešto više od jedan posto ispitanika koji su prošli kroz proces BMPO-a.

Skoro dvije trećine njih je samo istraživalo kako se prolazi kroz proces, dok se manji dio njih informisao preko prijatelja i zvaničnih kanala institucija. Njih više od 80 posto je odgovorilo da su teško dolazili do adekvatnih informacija.

Svi ispitanici su mišljenja da BMPO može pomoći građanima, a čak 93 posto njih smatra da vlasti ne čine dovoljno da bi na ovaj način pomogli građanima.