Rastu kreditni plasmani, padaju kamatne stope

Banke u BiH su ove godine, nakon dvogodišnje stagnacije, krenule sa značajnijim kreditnim plasmanima prema privredi uz istovremeno blago smanjenje kamatnih stopa, otkrivaju podaci Centralne banke BiH.

Rast kredita privatnim preduzećima u BiH za prva četiri mjeseca ove godine premašio je 260 miliona KM naspram manje od 120 miliona KM u istom periodu prošle godine. Obim kredita stanovništvu je, pak, umanjen za oko 12 miliona KM što je, ipak, blaži pad u poređenju sa lanjskih 75 miliona KM.

Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, napominje da su banke od početka svjetske finansijske krize, krajem 2008, kreditno stagnirale nakon što su prije toga bilježile godišnje stope rasta plasiranih zajmova od 15 do 20 odsto. U protekle dvije godine, ukazuje, te stope su smanjene na svega dva do tri procenta, što je bilo izuzetno malo za stanje i potrebe bh. ekonomije.

On kaže da je evidentno da su banke u prvim mjesecima ove godine odlučnije ušle u kreditne aktivnosti, što će se, ocjenjuje, pozitivno odraziti i na ukupne privredne i ekonomske prilike u zemlji.

"Prvi znaci u 2011. su zaista dobri, što znači da realni sektor pokreće projekte i da situacija ide nabolje", ističe Mišić.

Marko Đogo, stručnjak za bankarstvo iz Udruženja ekonomista RS - SWOT, takođe kaže da je bankarski sektor u prva četiri mjeseca 2011. pokrenut sa mrtve tačke, ocjenjujući pozitivnim i samo prestruktuiranje kredita iz sektora domaćinstava ka sektoru privatnih preduzeća.

"To je dobra vijest ako znamo da krediti domaćinstvima većim dijelom završe u potrošnji koja podstiče rast spoljnotrgovinkog deficita BiH, a tek manjim dijelom se upotrijebe za kupovinu domaćih proizvoda i usluga", ističe Đogo.

U prva četiri mjeseca 2011. primjetan je i pad kamatnih stopa, koji je najizraženiji bio kod dugoročnih bankarskih zajmova stanovništvu u domaćoj valuti, koje su u prosjeku smanjene za nepuni jedan procenat. Kamata po kojima preduzeća posuđuju sredstva u prosjeku su umanjene za oko 0,35 odsto.

"Nakon rasta aktivnih kamatnih stopa početkom 2009. godine vraćamo se na trend njihovog smanjenja, a što bi trebalo da bude dugoročni trend budući da su realne aktivne kamatne stope u BiH i dalje vrlo visoke za evropske standarde", ukazuje Đogo.

Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka, kazao je da je ta banka smanjenjem kamatnih stopa i anuiteta za otplatu kredita dovela do konstantnog porasta broja njenih klijenata. On tvrdi da banka nije imala nijednu pritužbu građana na neosnovano povećanje kamata u protekle dvije godine.

"Prošle godine došlo je do smanjenja Euribora, kamatne stope su se smanjivale ako su bile vezane za Euribor, i onima koji su potpisali takav aneks ugovora sa bankom nastavljena je da se obračunava fiksna, a ne promjenljiva kamatna stopa", rekao je Radović. Finansijski stručnjaci napominju da pozitivni trendovi u bankarskom sektoru u 2011. ne znače da su banke izašle iz krize, ukazujući da obim problematičnih zajmova i dalje brzo raste, iako je još značajno ispod nivoa nenaplativnih kredita u Hrvatskoj, a posebno Srbiji.

Dok Đogo procjenjuje da će banke zbog toga u 2011. godini zabilježiti finansijske gubitke, Mišić vjeruje da će na nivou sektora na kraju godine biti ostvarena dobit.

"Banke su u proteklom vremenu povlačile velike poteze na racionalizaciji troškova, pa čak i kroz otpuštanje radnika, i to racionalno ponašanje je dovelo da su u prvom kvartalu ove godine na nivou sektora ostvarile dobit od 31 milion KM. Vjerujem da će taj tempo biti zadržan i do kraja godine", kazao je Mišić.

Kreditni bum tišao u istoriju

Uprkos ovogodišnjim pozitivnim trendovima, finansijski stručnjaci ukazuju da iz toga ne treba izvlačiti zaključak kako će se situacija na bankarskom tržištu BiH vratiti na onu od prije krize.

Situacija će, procjenjuju, biti bolja iz godine u godinu, ali neće biti kreditne "gladi" od prije desetak godina, jer su strane banke mnogo opreznije u odobravanju zajmova.

"Kada se sve sabere i oduzme, najmanji problem za banke su sredstva, budući da i dalje posjeduju ogromne viškove rezervi kod Centralne banke BiH, kojima mogu da finansiraju umjerenu kreditnu ekspanziju u narednih nekoliko godina. Zapravo, sve zavisi od razvoja stanja u realnom sektoru", ističe Marko Đogo.