Dnevni gubitak Željeznica FBiH nakon poplava je 270 hiljada KM

Posljedice poplava koje su prošle sedmice pogodile dijelove BiH, gdje su najviše stradali: Konjic, Jablanica, Fojnica, Kiseljak, poprimaju sve veće razmjere.

U poplavljenim i uništenim područjima do sada je pronađeno 21 tijelo nastradalih dok se za mnogima i dalje traga. Ljudske žrtve su nenadokadive i to je rečenica koju svakodnevno čujemo u javnim obraćanjima kako mještana koji su preživjeli tako i zvaničnika. Iako se materijalna šteta može nadoknaditi, njen obim već sada poprima razmjere koje će trajno obilježiti živote ljudi i ekonomiju zemlje, prenosi Forbes BiH.

Razrušena infrastruktura, uništena poljoprivredna dobra i stambeni objekti samo su neki od elemenata koji ukazuju na dugoročnu borbu s posljedicama ove prirodne katastrofe.

OSPOSOBLJAVANJE DOMOVA

Osposobljavanje domova za stanovništvo koje ulazi u zimu, te brza obnova putne infrastrukture – uništenih dionica puta M17 u području između Jablanice i Mostara, kao i željezničke pruge, je prioritet. Najveća oštećenja pruge i pružnih postrojenja zabilježena su na dionici Ostrožac-Grabovica u dužini od 17 kilometara, zbog kojih je obustavljen kompletan putnički i teretni saobraćaj na pruzi Sarajevo-Čapljina-Sarajevo. Najkritičnije tačke uništenja pruge su na lokalitetu Donja Jablanica, odnosno Komadinovo vrelo gdje je pruga u dužini od 200 metara ostala visiti u zraku.

"Dali smo upravi javnog poduzeća željeznice tri dana da se opredijele za koju će varijantu, hoće li se raditi most ili će se ponovno raditi nasuprot s propustom za vodu. Nakon toga želimo što prije ući u proces određivanja izvođača radova”, kazao je predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić u intervjuu za HRT te dodao: “Da budem iskren i iskoristim ovo što je Vlada proglasila vanredno stanje, ako uđemo u proces javne nabavke, trebat će nam pola godine da izaberemo izvođača. Kad je vanredno stanje, onda možemo to napraviti direktno, tako da mi je želja da što prije počnemo".

Njegova procjena je da će za obnovu trebati tri do četiri mjeseca: "Insistiram da se radi 24 sata, da se taj rok što je moguće više skrati i zbog činjenice da je Javno preduzeće Željeznica Federacije BiH u vlasništvu Vlade Federacije. Kao što su nas informirali, oni negdje oko 270 hiljada KM dnevno imaju gubitak zbog toga što ne radi, ali to je gubitak željeznica. Jako se to reflektira i na kompletnu privredu Federacije BiH jer sva roba iz Ploča transportirana je željeznicom prema velikim kompanijama na području BiH", istakao je Nikšić.

Ono što se može čuti od ekonomskih analitičara u BiH je da bi ovo mogao biti dobar trenutak da naša zemlja razmisli o obnavljanju kompletne željezničke pruge, jer je upravo željeznički saobraćaj sve važnija opcija prevoza roba.

KOLIKO KILOMETARA ŽELJEZNIČKE PRUGE IMA BIH

U Bosni i Hercegovini postoji 1017 kilometara željezničke pruge (93 km dvokolosječne), od čega je 771 km elektrificiranih pruga, podatak je iz studije iz 2011. godine "Procjena ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća". U istraživanju se navodi da je do početka devedesetih godina Bosna i Hercegovina bila zemlja sa znatnim željezničkim saobraćajem, koji je dijelom išao kroz luku Ploče ka sjeveru zemlje, a drugim dijelom sa zapada kroz Banju Luku i Doboj do Sarajeva, Tuzle i Beograda. Prugom je Brčko povezano preko Tuzle sa ostalim dijelovima BiH i šire a također i sa Republikom Hrvatskom. Postoje dva glavna željeznička pravca: jedan je pravac sjever-jug Šamac-Sarajevo-Čapljina/Ploče), a drugi ide pravcem zapad-istok (Novi Grad-Doboj-Tuzla-Zvornik).

Iako je gustoća željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini, navodi se, uporediva sa državama zapadne Evrope, količina prevoza robe i putnika po kilometru željeznice je daleko ispod evropskog prosjeka. Za kompletnu željezničku infrastrukturu i suprastrukturu može se reći da je dijelom funkcionalna i da ne može zadovoljiti moderne zahtjeve multimodalnog i integralnog transporta. Porast u putničkom saobraćaju u oba entiteta je gotovo isti i ukazuje da bi do 2030. godine mogao porasti za 120 posto ili
na 116 miliona putničkih kilometara. U isto vrijeme, teretni saobraćaj bi mogao u istom razdoblju porasti za 34 posto tj. na 928 miliona t/km.

U "Procjeni ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća" se kao zaključak nameće da postoji veći optimizam za obnovu i modernizaciju postojeće mreže, od izgradnje novih željezničkih pruga u oba bh. entiteta i Distriktu Brčko.