Bosna i Hercegovina dobija prvo postrojenje za reciklažu tekstilnog otpada

Nakon dugogodišnjeg rada na ovom projektu, kompanija Alma Ras iz Olova najavljuje otvaranje prvog postrojenja za reciklažu tekstila i tekstilnog otpada u Bosni i Hercegovini, čime će postati pionir ne samo u našoj zemlji, već i u regiji. Ovaj korak predstavlja veliku inicijativu u smanjenju otpada u tekstilnoj industriji, koja se smatra jednim od najvećih zagađivača u svijetu.

"Plan je da se otpad prikuplja od građana, ali u početku će prioritet biti industrijski otpad – ne samo iz Alma Ras, već i od drugih tekstilnih kompanija u regiji. Ovaj projekat zahtijeva široku saradnju na svim nivoima jer se radi o inicijativi od globalnog značaja za očuvanje životne sredine", kazao je direktor kompanije Rasim Memagić.

GLOBALNI TRENDOVI I EKOLOŠKE KORISTI RECIKLAŽE

Reciklaža tekstilnog otpada postaje ključna tema u svijetu mode, održivosti i zaštite životne sredine. Ovaj proces ne samo da štedi resurse i smanjuje zagađenje, već otvara i nove poslovne mogućnosti.

Mnogi poznati brendovi poput Patagonije, H&M i Adidasa već primjenjuju programe reciklaže, stvarajući nove proizvode od recikliranih materijala. Ove kompanije smanjuju troškove proizvodnje, štite prirodu i povećavaju prihode, što pokazuje da je moguće stvoriti održiv poslovni model zasnovan na principima kružne ekonomije.

Tekstilna industrija ostavlja ogroman trag na životnu sredinu, a svakodnevne aktivnosti potrošnje direktno utiču na zagađenje. Na globalnom nivou, tekstilna industrija doprinosi:

Zagađenju voda: Proizvodnja tekstila, naročito bojanje i završna obrada, odgovorna je za 20% globalnog zagađenja voda.

Emisijama stakleničkih plinova: Prema podacima Europske agencije za okoliš, tekstilna industrija u EU-u uzrokuje značajan broj emisija CO2 – oko 270 kg po osobi godišnje.

Prekomjernoj potrošnji resursa: Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je čak 2.700 litara pitke vode, što je količina koju jedna osoba popije za dvije i pol godine.

ZAŠTO JE RECIKLAŽA TEKSTILNOG OTPADA VAŽNA?​

Ponovnim korištenjem tekstilnih materijala, smanjuje se potreba za novim sirovinama, čime se štede prirodni resursi, smanjuje energetska potrošnja i smanjuje zagađenje. Na taj način se čuva i smanjuje količina otpada koji završava na deponijama. Reciklaža također doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Poret toga, reciklaža tekstila otvara nove poslovne mogućnosti, uključujući razvoj inovativnih i održivih modnih linija, kao i poslovnih modela zasnovanih na kružnoj ekonomiji. Također, smanjuje potrebu za novim sirovinama i omogućava veću energetsku efikasnost, što je dugoročno isplativo za industriju.

Na globalnoj razini, reciklaža tekstilnog otpada je još uvijek na vrlo niskom nivou – samo 1% korištene odjeće se reciklira u novu odjeću. Mnoge zemlje, uključujući članice Europske unije, suočavaju se s izazovima u pogledu razvijanja tehnologija za učinkovitu reciklažu tekstila, što usporava napredak u ovoj oblasti.

Prema nekim podacima, godišnje se u EU-u prikupi više od 12 miliona tona tekstilnog otpada, ali se samo 1% reciklira. Ostatak se često spaljuje ili odlaže na deponijama.

RECIKLAŽA TEKSTILNOG OTPADA U EU I BOSNI I HERCEGOVINI

U Evropskoj uniji, reciklaža tekstilnog otpada postala je obavezna za zemlje članice. Direktive EU nalažu izgradnju sistema za odvojeno prikupljanje i reciklažu tekstilnog otpada kako bi se smanjio njegov uticaj na životnu sredinu.

Iako EU nastoji podići stopu reciklaže, država Bosna i Hercegovina tek treba da prepozna značaj ove inicijative, koja će biti od esencijalne važnosti za očuvanje resursa i zaštitu životne sredine u budućnosti.

Projekt Alma Ras može biti početak stvaranja održivog sistema za reciklažu tekstilnog otpada u Bosni i Hercegovini. Sa saradnjom različitih aktera iz tekstilne industrije, moguće je razviti cirkularni sistem upravljanja otpadom koji će koristiti i ekonomiji i životnoj sredini.

Reciklaža tekstilnog otpada nije samo ekološka nužnost, već i prilika za razvoj novih poslovnih modela koji su ekološki i finansijski održivi. Iako izazovi postoje, već postoje primjeri velikih brendova i inicijativa EU-a koji pokazuju da je budućnost mode u reciklaži i održivosti. Kroz inovacije, partnerstva i podršku zakonodavstva, možemo stvoriti ekološki prihvatljive, ekonomski isplative i dugoročno održive prakse u tekstilnoj industriji.

Održiva rješenja za tekstilni otpad U prostorijama Privredne/Gospodarske komore FBiH u aprilu ove godine je povodom Dana planete Zemlje, promovirana je knjiga "Reciklaža tehnološkog postindustrijskog tekstilnog otpada sa projekcijom iz studije izvodljivosti", autora magistra Seada Arslanagića. Knjiga na stručan, edukativan i inovativan način sagledava problematiku uzrokovanu stvaranjem tehnološkog postindustrijskog tekstilnog otpada te nudi ekološki prihvatljiva i finansijski održiva rješenja zbrinjavanja tekstilnog otpada. Po ocjenama promotora, akademika prof. dr. Džemala Najetovića i dr. Izudina Bijedića, knjiga može biti svojevrsni vodič za poslovna društva u segmentu zbrinjavanja tekstilnog otpada, kao dijela kompleksne problematike zaštite životne sredine, kako da dođu do društveno odgovornog i finansijski održivog poslovanja. Recenzenti knjige, prof. dr. Nezir Tanović i dr. Ahmedin Salčinović ističu da se radi o vrlo studioznom, poučnom i sveobuhvatno korisnom štivu koje je nedostajalo privrednim subjektima u tekstilnoj industriji BiH, a svakako i opusu u oblastima ekonomije, ekologije i drugim srodnim djelatnostima. Knjiga je štampana pod pokroviteljstvom Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Inžinjerske komore FBiH te kompanije "Alma Ras" iz Olova.

S.B.