Džonlagić o miminalnoj plati: I onda se pojavi ministar bez dana radnog iskustva

Direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo (KS) Amina Džonlagić izrazila je nezadovoljstvo odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) da minimalna plata u 2025. godini iznosi 1.000 KM.

Primjena ove odluke, bez prethodnog razmatranja šireg fiskalnog konteksta i mogućnosti privrede, ne samo da ugrožava postojeće programe i poticaje, već postavlja dodatne barijere za poslovanje i zapošljavanje u Federaciji BiH. Analiza pokazuje da nedostatak koordinacije i razumijevanja šire ekonomske slike vodi ka destabilizaciji ključnih mehanizama podrške koji su osmišljeni za poticanje ekonomskog rasta i smanjenje nezaposlenosti dodaje Džonlagić.

Istakla je da je njen životni put vezan za realni sektor, privatnu privredu te zbog toga zna sve prednosti i mane takvog životnog puta.

"Radi se robovski da se obezbijedi dostojanstven život. Kao nagrada za rad, znanje, konkurentnost na tržištu, naravno ide i zarada. Ali teško. Niko vam ne može ništa garantovati. Morate naći posao da biste ga uradili, a tek onda naplatiti. Pri tome unaprijed plaćate poreze za svoj rad koji još niste naplatili, u ovakvom poslovnom okruženju gdje je ta naplata neizvjesna. I onda se pojavi čovjek, ministar, zamislite poduzetništva, bez dana radnog iskustva u svojstvu poduzetnika i donese zakon o minimalcu od 1.000 KM ne znajući kako je na tu 1.000 zaraditi, još minimalno 730 KM da se ispune zakonske obaveze za doprinose I poreze", navela je Džonlagić.

Dodala je da je to sve potrebno pomnožiti s brojem zaposlenih.

"Dok se oni tuđim perjem kite, dotle se privrednici koji su stotine hiljada maraka za svog poduzetničkog radnog vijeka uplatili ovoj državi razboljevaju i tako bolesni nisu u stanju zaraditi doprinose za zdravstvo, a posto su vlasnici ili direktori propalog preduzeća za čiju likvidaciju trebaju najmanje dvije godine, ostaju bez zdravstvenog osiguranja i bez ikakve pomoći. Kako je Vlada FBiH mislila riješiti ovaj sveprisutan problem? Ili ljudi poput Vojina ne razmišljaju o zaštiti privrednika? Dosta je biti naslonjen na budžetsku pipu, neku stranku (najpovoljniju) i zaboraviti šta ti je uloga na bilo kojoj poziciji i iz kojih to sredstava i ti ministre imaš platu", zaključila je Džonlagić.

U posljednjih nekoliko godina, Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo uložila je značajna sredstva u programe koji su trebali olakšati zapošljavanje i samozapošljavanje u regionu. Međutim, najnovije odluke o povećanju minimalne plate i novim poreznim obvezama prijete ugroziti uspjeh ovih programa, upozorava Amina Džonlogić, direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

"Od momenta mog dolaska na čelo Službe za zapošljavanje KS u martu 2024. godine, izdvojili smo više od 54,8 miliona KM za različite programe zapošljavanja i samozapošljavanja", kaže Džonlogić. Ovi programi imali su za cilj pružanje potpore poslodavcima i poduzetnicima, olakšavajući im početne troškove zapošljavanja i osnivanja novih poslovnih subjekata. "Pri određivanju iznosa koji ćemo refundirati poslodavcima, vodili smo računa o bruto platama, ali i o stvarnim potrebama poslodavaca, koji trebaju poticaj kako bi pokrili troškove zapošljavanja novih radnika, naročito u prvoj godini", objašnjava Džonlogić.

Međutim, uvođenjem novih fiskalnih mjera, uključujući povećanje minimalne plaće na 1000 KM, pojavili su se ozbiljni izazovi za poduzetnike. Naime, s povećanjem minimalne plaće dolazi i rast obveza za doprinose i poreze, koji sada iznose oko 740 KM po radniku, što poduzetnicima predstavlja dodatno financijsko opterećenje. Džonlogić naglašava da će, bez obzira na poticaje koje su institucije već pružile, poduzetnici biti suočeni s velikim izazovima u prvoj godini poslovanja.

"Bez obzira na poticaj koji su dobili, poduzetnici će biti izloženi pritisku da osiguraju dodatna sredstva iz vlastitih budžeta, čime će njihovo poslovanje biti ugroženo. Ovaj pritisak može izazvati povećano odustajanje od programa i dovesti do smanjenja utrošenih sredstava koja je Služba za zapošljavanje KS osigurala za poticaje", objašnjava Džonlogić.

Slične poteškoće, prema njezinim riječima, doživljava i Federalni zavod za zapošljavanje, koji je izdvajao manja sredstva, oko 650 KM po novozaposlenoj osobi, što sada neće biti dovoljno ni za pokriće doprinosa. Također, Ministarstvo privrede KS imalo je svoje vlastite poticaje za poslovne subjekte, no i ti projekti sada su ugroženi zbog novih ekonomskih mjera.

"Odluka o povećanju minimalne plaće, donesena bez dublje analize, ne samo da ugrožava rad poslodavaca, već može ozbiljno narušiti i cijeli sistem poticaja koji je do sada pomogao u smanjenju nezaposlenosti i poticanju samozapošljavanja", ističe Džonlogić. Ona također naglašava da je potrebna temeljita revizija fiskalnih zakona i smanjenje parafiskalnih nameta kako bi poduzetnici, koji su ključni za ekonomski rast, mogli preživjeti i nastaviti doprinositi ekonomiji.

"Ova odluka ne samo da zanemaruje potrebe poduzetnika, već također ne uzima u obzir brigu o novcu poreznih obveznika, koji je potrebno vratiti u privredu na način koji podržava rast i razvoj", zaključuje Džonlogić.