Davor Čičić: Povećanje minimalne plate pretvoreno u bitku za koverte

Davor Čičić, bivši ministar finansija Kantona Sarajevo i bivši direktor firme Sarajevski kiseljak osvrnuo se na aktuelnu temu povećanja minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, ističući značaj poštovanja zakona i stvaranja dostojanstvenih uslova rada za radnike. Kroz izlaganje temeljen na svom iskustvu iz privatnog sektora, Čičić je iznio ključne aspekte ove teme, uključujući nelojalnu konkurenciju, poreske utaje i nužnost adekvatne naknade za rad.

"Kao neko ko je većinu svoje karijere proveo u realnom sektoru, vodio jednu od najvećih proizvodnih BH kompanija u stranom vlasništvu i bio član Ekonomskog savjeta FBiH, smatram da imam dovoljno relevantnog iskustva da kažem nekoliko stvari o minimalnoj plati", započeo je Čičić. On je istakao da je tokom svog vođenja privatne kompanije u BiH, radnicima isplaćivana plaća znatno veća od minimalne, uz potpuno poštovanje zakonskih obaveza – uplate svih poreza i doprinosa na puni iznos zarade.

"Imali smo kolektivni ugovor sa sindikatima u firmi koja je zapošljavala više od 400 radnika. U isto vrijeme, suočavali smo se s konkurencijom koja je prijavljivala radnike na minimalnu platu, dok su ostatak isplaćivali u kovertama, čime su izbjegavali plaćanje doprinosa. Takvi poslodavci su imali nerealno nisku cenu rada, zbog čega su njihovi proizvodi bili konkurentniji na tržištu, ali je to bio klasičan primjer nelojalne konkurencije", rekao je Čičić.

Prema njegovim riječima, mnoge firme koje su poslovale na ovaj način predstavljale su se kao "patrioti", dok su zapravo utajivale porez, čime su stvorile nepravednu prednost na tržištu.

"Zašto bi takvi poslodavci bili privilegirani? Da li bi se isto desilo u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj ili Austriji? Tamo bi verovatno završili u zatvoru zbog utaje poreza", naglasio je Čičić.

On je, međutim, istakao da njegova firma, koja je poslovala u skladu sa zakonom, postizala odlične rezultate, ostvarivala milionske dobitke i bila lider na tržištu, uprkos konkurenciji koja je kršila zakone. "Može se ako se hoće, zna i umije", rekao je Čičić.

Čičić se osvrnuo na tzv. „kovertu“ – praksu u kojoj poslodavci prijavljuju radnike na minimalnu platu, a ostatak isplaćuju bez zvaničnih evidencija, izbegavajući poreze i doprinose. "Koverta" stvara nisku prijavljenu platu, što radnicima otežava pristup kreditima i smanjuje iznos njihove penzije u budućnosti, jer se doprinosi za penzijsko osiguranje obračunavaju na minimalne plate.

"Radnici na minimalac često nemaju mogućnost da podignu kredite, a kada odu u penziju, dobijaju minimalne penzije jer se doprinosi uplaćuju na minimalnu platu. Takav sistem direktno šteti radnicima", izjavio je Čičić. On je također upozorio na činjenicu da mnogi radnici šute o ovoj praksi iz straha da neće zadržati posao.

Izazovi za privredu i društvo

Pored toga, Čičić je skrenuo pažnju na podatak da su privredna društva u FBiH za 2023. godinu prijavila 5,3 milijarde KM dobiti, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine. Međutim, on ističe da se iza toga često kriju povećane profitne marže, a ne samo inflacija, što može sugerisati da su mnogi poslodavci iskoristili inflaciju kao izgovor za povećanje cijena.

"Cijene na tržištu nisu samo rezultat inflacije. Mnogi su iskoristili inflaciju kao izgovor za povećanje profitnih marži. Ako imamo dvocifreni rast dobiti, postavlja se pitanje: da li su svi poslodavci zaista podnijeli teret inflacije, ili su samo maksimizirali svoj profit?", zapitao se Čičić.

U tom kontekstu, bivši ministar se osvrnuo na poreske zakone, ističući da je porez na dobit u FBiH trenutno 10%, što je najniži porez u regiji, dok porez na dividende ne postoji, što omogućava da se dobit isplaćuje bez dodatnih poreznih obaveza. "Porez na dobit je u FBiH jedan od najnižih u Europi. Porez na dividende ne postoji, dok u EU porez na dividende iznosi između 15 i 30%. To omogućava stranim bankama da iz BiH izvlače dobit bez plaćanja poreza", kazao je Čičić.

Dostojanstvo radnika

Čičić je također naglasio da bi radnici u BiH trebali imati pristojne plate, jer je to temelj zdravog društva. On se pita zašto postoji tolika galama oko minimalne plate od 1000 KM, kad mnogi poslodavci već sada plaćaju mnogo više od toga, s obzirom na nedostatak radne snage na tržištu. "Ako radnici nisu zadovoljni i nisu adekvatno plaćeni, neće ostati u BiH. Uzmimo kao primjer strane trgovačke lance koji već sada isplaćuju više od minimalne plate za obuku svojih radnika", rekao je Čičić.

On je ukazao na činjenicu da mnogi domaći trgovački lanci prijavljuju milionske dobitke, dok radnici zarađuju 700-1000 KM. "Gdje je empatija prema radnicima? Zašto naši ljudi bježe u zapadnu Europu da bi zaradili pristojnu platu?", pitao je Čičić, pozivajući na potrebnu promjenu u pristupu prema radnicima.

Na kraju, Čičić je apelovao na Vladu FBiH da razmotri smanjenje stope poreza i doprinosa kako bi se omogućila konkurentnost, ali i na povećanje poreskih obaveza za poslodavce, posebno u segmentu nekretnina i dividendi. "Vlada treba razmisliti o uvođenju poreza na dividende, na nekretnine, kao i o povećanju poreza na dobit. Takođe, trebaju se subvencionirati mali obrtnici i preduzetnici koji su najugroženiji ovom odlukom", zaključio je Čičić, naglašavajući da je zadovoljan radnik temelj svake uspješne firme i zdravog društva.