Bojkot u BiH: "Nema poente ako ćemo dan prije kupiti 10 puta više namirnica"

Društvenim mrežama šire se pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u Bosni i Hercegovini u petak, 31. januara 2025. godine. Ovo je reakcija na nepodnošljivo visoke cijene osnovnih proizvoda i usluga, kao i niske plate koje ne prate rast životnih troškova, kažu građani. O najavljenom bojkotu za N1 je govorila Mersiha Beširović, predstavnica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, koja je, između ostalog, poručila da nema poente takvog bunta ako će građani dan ranije kupiti 10 puta više namirnica.

Beširović je na početku razgovora istakla da je bh. društvo sklono da “prepisuje” od drugih pa tako i u ovom slučaju socijalnog bunta.

"Osim toga rekla bih da smo nekako i društvo koje je sklono tome da nas se ‘pogura’. Već smo dva mjeseca svjedoci svega što se dešava u Srbiji gdje vlada jedan fascinantan građanski bunt mladosti, onda smo vidjeli uspješnu kampanju u Hrvatskoj gdje bojkot u prodavnicama i dalje traje. I mislim da je onda medijski pritisak urodio plodom jer se postavljalo pitanje da li je sve u našoj zemlji potaman i tako nam je dobro ili mi jednostavno spavamo i mislim da je to, između ostalog, bio povod na bojkot u BiH. Imamo potrebu za buntom apsolutno i to non-stop ne samo zbog cijena već i zbog političke i ekonomske situacije. Masa je razloga, ali koja je poenta bojkota ako ćemo mi dan ranije prije toga kupiti ne samo što nam treba taj dan već 10 puta više? Vidjeli smo šta se dešava subotom otkad se uvela zabrana nedjeljom u Federaciji BiH. Evo dva mjeseca konstantno je pritisak, više nema te špice u određeno vrijeme, špica je cijeli dan, kase su pune, tako da apsolutno nećemo imati efekat te akcije osim možda na način da pokažemo da smo možda shvatili kakvu moć imamo kao potrošači i građani", rekla je Beširović.

"U Hrvatskoj je bojkot stvaran, javnost građane BiH ne doživljava ozbiljno"

Zatim je dodala da javnost ove najave u BiH, ali i građane ne doživljava ozbiljno.

"Uzmite u obzir da je bojkot u Hrvatskoj dio jedne stvarno velike kampanje, on se nastavlja, građani najavljuju da će čak bojkotovati isključivo i određene lance trgovine. Postoji vrlo jasan i precizan zahtjev koji stoji iza tog bojkota, a što je ovdje nekako izostalo. Mišljenja sam da je ključni problem to što mi u BiH nažalost nemamo hrabrosti u vidu organizacija koje će preuzeti odgovornost ovakve akcije. Vidjela sam da se ovaj poziv na bojkot u BiH dijeli društvenim mrežama, ali ja ne znam ko stoji iza njega. Pokušala sam malo istražiti i vidjela sam da se u Hrvatskoj jeste krenulo putem društvenih mreža, ali se tačno znalo ko stoji iza toga", dodala je.

Osvrnula se na neradnu nedjelju zbog koje se pojedini privrednici bune.

"Mislim da štete od tog pada prometa apsolutno nema i da to potvrđuju i određeni pokazatelji. Naravno nije to uniformisano i ne možemo generalizovati da pojedinačno niko nema neku štetu, ali mislim da kumulativno ona ne postoji. S druge strane, nismo dali ni šansu, konstantan je pritisak i ne može se to pratiti na dnevnom nivou, potrebno je vremena. Međutim, u razgovoru sa kolegama trgovcima, dolazim do informacija da ne bilježe nikakav pad prometa, čak suprotno. Međutim, poražavajuće je da ljudi kupuju kao da ta nedjelja ne traje 24 sata već 365 dana. Mislim da je to jedan strah koji se nama uvukao još od perioda rata kada smo bili gladni. Mislim da mi imamo kao društvo traumu i skloni smo gomilanju", pojasnila je naša sagovornica.

"Živimo u sistemu koji pogoduje kapitalu"

Ustvrdila je da živimo u sistemu koji je 30 godina građen kako bi pogodovao vlasnicima kapitala.

"Oni su se u tih 30 godina strahovito prilagodili svim mogućim poremećajima i to je ono što ja govorim već godinama. Nijedan taj tektonski poremećaj koji se desio na tržištu neće snositi posljedice taj poslodavac kao vlasnik kapitala već se uvijek on fakturiše radnicima ili građanima. Najava povećanja minimalne plate u FBiH apsolutno je rezultirala apsolutnim povećanjem cijena namirnica. S druge strane, vrlo otvoreno smo imali najavu poslodavaca da više neće učestvovati u akciji ‘zaključavanja cijena’ kao svojevrstan bunt da je do povećanja minimalne plate došlo mimo dogovora. To je za mene itekako bio signal da ćemo platiti cijenu povećanja minimalne plate". naglasila je Beširović.

Govoreći dalje o plati, Beširović je istakla da radnici decenijama vjeruju da sve ono što zarade zapravo nose kući.

"Dakle, ne ono što u njihovo ime poslodavac plaća državi. Mislim da je suština ovog pritiska u vezi sa minimalnom platom da se promijeni svijest radnika da njihova plata nije zapravo 1.000 KM već je to 1.700 KM. Da im se omogući da sami plaćaju poreze državi mislim da bi onda ovi bojkoti imali smisla i da bi se i radnici pridružili. Mišljenja sam da smo inače zemlja apsurda gdje radnici godinama šute i trpe, dok s druge strane, poslodavci koriste radničku metodu borbe i izlaze na ulice i protestuju protiv povećanja minimalne plate i uz to još kažu da su s njima i njihovi radnici. Meni je to apsurd", istakla je Beširović.

Plata radnice na kasi je veća od minimalca

Iznijela je podatak da je plata radnice na kasi u trgovini u BiH veća od minimalca.

"Trgovina inače kao djelatnost preslikava stanje u društvu. Sve promjene koje se dešavaju u društvu ćete vidjeti u trgovini. To je i pozitivno i negativno. Tako da mislim da je to i u ovom dijelu prilagođavanja vlasnika kapitala i sa činjenicom da će imati porast troškova pa tako odmah sebe u startu ograde. Moramo biti otvoreni i reći da vlasniku kapitala nije cilj dobrobit zajednice niti građana, već je to za njih samo profit. To je politika vođena profitom i profit je uvijek na prvom mjestu. Najveću odgovornost, prema mom mišljenju, za stanje u jednom društvu snosi vlast. Mi bismo trebali imati predstavnike vlasti koje će ograničiti i nametnuti pravila ponašanja. Mi nažalost imamo vlast koja ne vodi računa o svojim građanima. Radnici bi trebali biti briga vlasti za koju su i glasali, a ne briga poslodavaca jer je njima bitna samo zarada", mišljenja je Beširović.

Interesovalo nas je šta je trenutna borba u sindikatu trgovine i da li vode brigu o radnicima?

"Sindikati vode brigu o samima sebi. Ta podijeljenost sindikalnog pokreta i činjenica da mi pored svih pokušaja koji su u međuvremenu urađeni nisu urodili plodom. Mi danas imamo još jedan kongres jedne grupacije s kojom smo bili zajedno na jednom kongresu, ali smo rekli da na ovom narednom nećemo biti s njima zato što ne želimo više biti dio tog sistema u kojem su sindikati samo sebi svrha. S druge strane, imate procese, kao što smo i mi nedavno imali jedan, a u kojem smo bili sami i mislim da takve borbe ne bi trebali pojedinačno voditi sindikati niti nekakve neformalne grupe građana koje nastaju kao određeni bunt protiv samih sindikata. Mi smo pocijepani po svim šavovima", poručila je Beširović.

Upitana šta može biti razlog iskrenog i pravog socijalnog bunta u BiH, Beširović je istakla da se plaši reći da ljude u našoj zemlji na to pokrene samo neka velika tragedija.

"Za ovo što vidimo da se dešava u Srbiji zaista su izgubljeni životi. S druge strane, nelogično mi je jer smo i mi isto imali izgubljene živote u poplavama i nismo vidjeli taj bunt. Vidjeli smo opet pojedinačno grupu ljudi koji protestuju, a to su opet i isključivo oni kojih se ta tragedija lično tiče. Svi ostali su pasivni i nemaju solidarnosti. Bojkot kao takav je apsolutno nemoguć bez solidarnosti", zaključila je Beširović.