Rodna statistika u BiH: Zakonska obaveza koja se ne poštuje ili tiha diskriminacija žena?

Da li ste se ikada (za)pitali kako izgledaju statistički podaci koje vode institucije?

Šta zapravo predstavljaju, koliko su detaljni, koliko po zakonima moraju biti rodno orijentirani i koliko se to u praksi poštuje?

Presumpcija je da su statistike detaljne i tako sadržajne da u svakom trenutku možete saznati koliko je muškaraca ili žena, fragmentirano gledano, dijelom neke "statističke priče“ može se pretvoriti u idealističku tezu i skoro pa nemoguću misiju.

Naime, Akta.ba je slijedom istraživanja o ženskom poduzetništvu otkrila da mnoge institucije ne vode rodnu statistiku. Neki usljed "stare" prakse koja je prihvaćena kao jedina, neki usljed tehničkih nemogućnosti, a neki su čak bili "zbunjeni" da baš njima tražimo određene podatke.

Pored činjenice da smo istraživanjem spoznali da planirane tekstove, uspjed nedostatka podataka, nećemo moći realizirati prema željenom cilju, zapitali smo se koliko je odsutstvo rodne statistike zakonski opravdano.

Foto: Akta.ba ilustracija/Canva

INSTITUCIJE SU OBAVEZNE VODITI RODNU STATISTIKU

Iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine za Akta.ba je potvrđeno da su institucije obavezne voditi rodnu statistiku, na šta ih obavezuje član 22. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, Dio jedanaesti - Statističke evidencije, kaže:

(1) Svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim organima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu.

(2) Statistički podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, u skladu sa stavom (1) ovog člana, moraju biti sastavni dio statističke evidencije i dostupni javnosti.

ŽENE (NE)VIDLJIVE STATISTICI U BIH?

Iznenadilo nas je koliko institucija zapravo ne posjeduje podatke u registrima zasnovane na komponenti spola.

Tako na primjer u Općinskom sudu u Sarajevu mozete dobiti informaciju koliko je ukupno osnovano kompanija ali ne i koliko je među njima muškaraca, a koliko žena osnovalo kompanije.

Općinski sud u Sarajevu za Akta.ba kaže da su još od 2010. godine, kada je predmetni Zakon stupio na snagu, krenuli sa implementacijom istog tamo gdje je to moguće.

No, ipak, nije svugdje moguće.

"Prema podacima pisarnice Odjeljenja registra za upis pravnih subjekata, od januara pa do kraja novembra 2024. godine osnovano je ukupno 1.319 društava zajedno sa podružnicama, obzirom da ne vodimo evidenciju samo o poslovnim subjektima (društvima). U preostalom dijelu Vašeg upita, kada je riječ o spolnoj strukturi osnivača, nismo u mogućnosti udovoljiti istom s obzirom da ovaj sud ne vodi takav način evidencije.", naveli su iz Općinskog suda u Sarajevu.

Foto: Canva

Napominju da ovaj Sud, shodno svojim nadležnostima u skladu sa Zakonom o sudovima u FBiH, koristi nekoliko različitih sistema za elektronsko prikupljanje i obradu podataka te se evidencija o spolu vodi tamo gdje je to moguće.

"Tako, naprimjer, u Sistemu za automatsko upravljanje predmetima (CMS sistem), kod unosa stranaka u sistem je neophodno unijeti podatak o spolu stranke. Ovo je obavezno za sve sudove u BiH (sistem ne dozvoljava da se evidentira stranka ukoliko nije unesen podatak o spolu). Općinski sud u Sarajevu za kreiranje izvještaja koristi CMS i ne postoji zakonska obaveza vođenja bilo kakve manuelne evidencije", pojasnili su u odgovoru našem portalu.

Kada je riječ o sistemu u kojem se vrši elektronska registracija poslovnih subjekata, evidentiranje stranaka po spolu tehnički nije omogućeno te ovom Sudu nije omogućena ni izrada statistike po tom parametru.

Napominju da je shodno članu 84. Zakona o registraciji poslovnih subjekta U FBIH ("Službene novine" Federacije BiH br.27/05,68/05,43/09,63/14 i 85/21) Vlada Federacije BiH dužna osigurati tehničku ispravnost, održavanje i trenutnu isporuku elektronskih podataka Glavne knjige registra kao i funkcionisanje sistema registracije.

"Isključivi vlasnik sistema Registra, uključujući i verifikovane izvorne kodove i sve dijelove sistema, je Federacija.", naglasili su i uputili nas da sve upite o mogućnosti vođenja statistike po spolnoj strukturi u navedenom sistemu uputimo vlasniku sistema Registracije, uz napomenu da je Općinski sud u Sarajevu samo jedan od deset registracionih sudova u FBIH i da je na nivou Federacije uspostavljen jedinstveni sistem registracije.

Foto: Canva

Upit koji se ticao statističkih podataka u vezi žena poduzetnica upućivali smo na više adresa i tako dobijali "odbijenice" .

"U vezi sa Vašim e-mailom Novinarski upit – Akta.ba, od 30.12.2024. godine, informiramo Vas, da Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nema nadležnost i s tim u vezi ne vodi evidenciju registracije poslovnih subjekata na osnovu kategorizacije spola osnivača, te u skladu sa navedenim ne raspolažemo traženim podacima.", odgovor je iz Vlade FBiH.

"Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ne raspolaže traženim podacima o poslovnim subjektima razvrstanim prema spolu osnivača.", odgovor je navedene Agencije.

Na naš upit ka Federalnom ministarstvu pravde odgovorili su ovako:

"Federalno ministarstvo pravde obrađivao je Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05, 43/09, 63/14 i 85/21), čiji su predmet reguliranja pravila izvanparničnog postupka temeljem kojih nadležni registracijski sud postupa i odlučuje o upisu u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, te Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu popunjavanja prijave za registraciju i uvjetima i postupku elektronske registracije poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/24), kojim je, između ostalog, propisan izgled obrasca prijave za registraciju. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine za registraciju bilo kojeg oblika privrednog društva u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao obvezan podatak ne propisuje podatak o spolu osnivača poslovnog subjekta - fizičke osobe, te se ova vrsta statističkog podatka nije prikupljala od dana stupanja ovog Zakona na snagu do danas."

Dodali su da je spolna pripadnost kao obvezan element obrasca prijave za registraciju.

"Spolna pripadnost je kao obvezan element obrasca prijave za registraciju propisana Pravilnikom o sadržaju, obliku i načinu popunjavanja prijave za registraciju i uvjetima i postupku elektronske registracije poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je, kao što smo naveli, stupio na snagu tijekom 2024. godine te se ovaj podatak prikuplja tek unazad nekoliko mjeseci. Imajući u vidu istaknuto, Federalno ministarstvo pravde ne raspolaže sa podacima o broju registriranih poslovnih subjekata koje su tijekom 2024. godine osnovale žene, koliko je u Kantonu Sarajevo u posljednjih pet godina registriranih subjekata na ime žena, a koliko na ime muškaraca, koja je djelatnost najbrojnija kod poslovnih subjekata koje osnivaju žene, a koje kada poslovne subjekte osnivaju muškarci, te koliko je poslovnih subjekata koje su osnovale žene, a koliko poslovnih subjekata koje su osnovali muškarci brisano iz registra poslovnih subjekata u proteklih pet godina." odgovorili su.

Foto: Akta.ba ilustracijaIdeogram

Interesantno je da se u obrazloženju nisu pozvali na Zakon o ravnopravnosti nego na Zakon o registraciji poslovnih subjekata.

Obratili smo se i NVO organizacijama, te smo iz Udruženja poslovnih žena dobili informaciju da se i kroz njihov rad sugerira izmjena ove prakse:

"Nažalost niko ne posjeduje registar, godinama pokušamo doći do podatka i uticati da se napravi. Prošle godine smo razgovarali i sa direktoricom FIA da se uvode gender komponenta u izvještaje koje privrednici dostavljaju ali još uvijek ništa nema.", poručilu su.

Jedina svijetla tačka našeg istraživanja bilo je Ministarstvo privrede KS koje je imalo odgovore na dio naših upita i posjedovalo određene informacije zasnovane na rodnoj komponenti.

KAKO (NE)VOĐENJE UTIČE NA DRUŠTVO I PRAVOSUDNI SISTEM

O važnost vođenja rodne statistike u pravosudnim institucijama BiH razgovarali smo i sa advokaticom Eminom Zahirović-Pintarić.

Emina Zahirović-Pintarić

"Rodna statistika u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine nije samo administrativna formalnost, već ključan mehanizam za osiguravanje jednakosti spolova i transparentnosti u pravosudnom sistemu. Uprkos zakonskoj obavezi, mnoge institucije ne vode ove podatke, što dovodi do brojnih problema u funkcionisanju pravosuđa i donošenju politika", upozorava advokatica Emina Zahirović-Pintarić.

I onda podsjeća da Zakon o ravnopravnosti spolova BiH (u članu 22) propisuje obavezno vođenje rodne statistike u svim javnim institucijama, uključujući pravosuđe.

"Nepridržavanje ovog zahtjeva predstavlja direktno kršenje zakona", istakla je Zahirović-Pintarić za Akta.ba.

ZAŠTO JE RODNA STATISTIKA KLJUČNA?

Podaci o rodnoj strukturi u pravosudnim institucijama pružaju uvid u zastupljenost žena i muškaraca među sudijama, tužiocima i advokatima.

"U BiH žene čine značajan procenat sudija, ali su manje zastupljene na pozicijama predsjednika sudova i u tužilaštvima, što ukazuje na rodnu neravnotežu u rukovodstvu", objašnjava advokatica.

Foto: Akta.ba ilustracija/Canva

Takođe, statistika omogućava praćenje potencijalne diskriminacije u pravosudnim postupcima. "Bez podataka je nemoguće procijeniti da li žene i muškarci imaju jednak tretman u pravosudnim postupcima, bilo kao korisnici sistema ili pravni stručnjaci", dodaje ona.

U BiH, gdje su rodne nejednakosti i dalje prisutne, podaci pomažu u identifikaciji ključnih problema. "Primjera radi, uloga žena u pravosudnom sistemu često je ograničena na niže pozicije, dok je rukovodstvo dominantno muško. Statistika pomaže da se to jasno dokumentuje", naglašava Zahirović-Pintarić.

Osim toga, podaci mogu poboljšati pristup pravdi za žene, posebno u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. "Ako nemamo tačne podatke o ovim slučajevima, ne možemo razviti efikasne strategije za njihovu zaštitu", upozorava naša sagovornica.

ZAŠTO INSTITUCIJE NE POŠTUJU ZAKON?

Uprkos zakonskoj obavezi, mnoge pravosudne institucije ne vode rodnu statistiku. "Institucije često izbjegavaju provođenje zakona zbog nedostatka sankcija za nepoštovanje ili zbog zanemarivanja obaveza", kaže advokatica.

Izvještaji Agencije za ravnopravnost spolova BiH pokazuju da većina institucija ne dostavlja rodne podatke, što ukazuje na manjak nadzora i političke volje za sprovođenje zakona.

KOJE SU POSLJEDICE NEVOĐENJA RODNE STATISTIKE?

Pravosudne institucije koje ne vode ove podatke krše zakon i gube transparentnost, što vodi do smanjenja povjerenja javnosti. "Osim toga, nadzorna tijela, poput Agencije za ravnopravnost spolova BiH, mogu podnijeti prijave protiv institucija koje ne poštuju zakon", navodi Zahirović-Pintarić.

Na društvenom nivou, nedostatak podataka otežava donošenje politika za poboljšanje položaja žena i muškaraca. "Primjer su žene u BiH koje se suočavaju s diskriminacijom u slučajevima rodno zasnovanog nasilja jer institucije nemaju adekvatne podatke o njihovim potrebama i problemima", dodaje ona.

Foto: Canva

PRAVNE POSLJEDICE ZA NEPOŠTOVANJE ZAKONA

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH predviđa više sankcija za institucije koje ne vode rodnu statistiku. "To uključuje novčane kazne, disciplinske postupke protiv odgovornih osoba, pa čak i mogućnost tužbi koje mogu pokrenuti nevladine organizacije ili pojedinci", objašnjava advokatica.

Osim pravnih posljedica, postoji i politička dimenzija. "Nepodnošenje rodnih podataka može biti osnova za kritikovanje rada institucija, posebno u međunarodnim izvještajima koji ocjenjuju napredak BiH u oblasti ljudskih prava", zaključuje Zahirović-Pintarić.

KAKO POBOLJŠATI SITUACIJU?

Vođenje rodne statistike nije samo zakonska obaveza, već i alat za unapređenje pravosudnog sistema. "Precizni podaci o broju i ishodima slučajeva rodno zasnovanog nasilja omogućavaju donošenje boljih mjera za zaštitu žrtava", kaže advokatica.

Također, statistika može pomoći u unapređenju jednakosti u pravosuđu. "Ako podaci pokažu da su žene manje zastupljene na rukovodećim pozicijama, mogu se razviti programi mentorstva i podrške za unapređenje njihove karijere", predlaže ona.

Na kraju, povećanje transparentnosti putem vođenja rodne statistike može značajno povećati povjerenje javnosti u pravosudni sistem, što je ključno za jačanje vladavine prava u BiH.

REVIZORI TAKOĐER UTVRDILI – INSTITUCIJE BIH SU NEEFIKASNE

Da institucije Bosne i Hercegovine ne sprovode analize u u oblasti svoje nadležnosti, tzv. rodne analize, potvrdio je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

Institucije BiH su neefikasne u integraciji rodnih pitanja u planske dokumente, izradi rodnih analiza i vođenju statistike, jedan je od zaključaka revizorskog izvještaja kada je u pitanju aktivnost institucija BiH na osiguravanju rodne ravnopravnosti.

"Institucije BiH u pravilu nisu provodile analize stanja u oblasti svoje nadležnosti, tzv. rodne analize, iako je to njihova zakonska obaveza već duži niz godina. Također, institucije BiH ne vode potrebne statistike razvrstane prema spolu kao jednu od pretpostavki za analizu stanja i preduzimanje korektivnih radnji. Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja u institucije BiH, čija svrha je alokacija budžetskih sredstava u odnosu na različite potrebe žena i muškaraca, spor je proces koji i dalje ne daje željene rezultate i neispunjena je obaveza bh. institucija već desetljeće", navodi se u revizorskom izvještaju kada je u pitanju aktivnost institucija BiH na osiguravanju rodne ravnopravnosti.

Foto: Akta.ba ilustracija/Ideogram

Cilj revizije rađene 2023. godine bio je ispitati da li su institucije BiH efikasne i efektivne u preduzimanju aktivnosti koje će voditi ka osiguravanju pretpostavki za rodnu ravnopravnost.

Utvrđeno je da prikupljanje i razvrstavanje podataka po spolu iz domena nadležnosti institucija BiH također nije u potpunosti osigurano.

DA LI JE ODSTUPANJE OD RODNE SATISTIKE VID DISKRIMINACIJE?

Naime, prema definiciji, diskriminacija je svako razlikovanje, izdvajanje ili ograničenje koje je izvršeno na temelju roda, koje ima učinak ili namjeru umanjiti ili ukinuti priznavanje, uživanje ili korištenje ljudskih prava i temeljnih sloboda žena, na temelju ravnopravnosti žena i muškaraca, u političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili bilo kojem drugom području, bez obzira na bračni status žene.

Iako se, čini se, radi o unosu tek jedne dodatne komponente u registre, to mnogi ne rade.

BEZ REGISTARA NEMA NI "PRAVIH" REFORMI

Donekle je čak i nelogično i suvislo da se, bar poslovne statistike, ne vode prema rodu, ako ništa zbog istraživanja, planiranja, jer registri koji nisu rodno orijentirani zapravo su loša baza za efektivne reforme i strategije bilo koje vrste što bi u startu značilo upitne ispravnosti svih drugih aktivnosti i ravnopravnog pristupa podacima.

Nedostatak rodno diferenciranih statistika ne samo da otežava istraživanja i planiranje, već i dovodi u pitanje ispravnost reformi i strategija. Bez takvih podataka, ravnopravnost u pristupu informacijama i donošenju odluka ostaje upitna.

Svakako da je dalji korak istražiti da li su neke institucije bile predmetom zakonskih odredbi te da li je ikada ijedna bila kažnjena zbog nevođenja registra koji nije rodno kategoriran.

Ovim tekstom zasnovanim na istraživanju želimo podići svijest o važnosti rodne statistike u svim institucionalnim instancama, ali i poslovnim subjektima, s ciljem stvaranja boljih i pravednijih politika.

Naida Kurdija i Seida Bijedić