Bojkot trgovina u BiH: Privremena akcija ili početak promjena?

Trodnevni bojkot trgovina u Bosni i Hercegovini, organizovan zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica, sada je iza nas. Građani su pozivani da se suzdrže od kupovine ili, ukoliko to nije bilo moguće, da kupuju samo najosnovnije proizvode. Ali, ostaje pitanje – koliko je bojkot bio efikasan? Da li je donio bilo kakve promjene?

Podaci pokazuju da je tokom bojkota zabilježen pad prodaje u odnosu na uobičajene dane, izvještava BHRT.

Međutim, građani koji su bili u trgovinama tokom trajanja akcije uglavnom su kupovali samo nužne proizvode, poput hljeba.

Ni odluka vlasti o zamrzavanju cijena za oko 70 proizvoda mnogi nisu primijetili kao značajnu olakšicu. Mnogi potrošači i dalje ističu da su primorani prilagoditi svoje kupovne navike – smanjiti potrošnju i fokusirati se samo na najosnovnije potrebe.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je do trajnog smanjenja cijena dug put, ali ističu da je bojkot ipak poslao jasnu poruku trgovcima – potrošači su ti koji odlučuju gdje će trošiti svoj novac.

Adnan Efendić, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e:

"Kupci imaju moć – oni biraju šta će se proizvoditi, šta će se prodavati i na kraju, njihovim odlukama utiču na formiranje cijena."

Nakon završetka bojkota, ostaje otvorena rasprava o njegovim efektima. Dok jedni smatraju da je potrebno organizovati duže i ciljanije bojkote pojedinih trgovačkih lanaca, drugi sugerišu da bi bilo efikasnije bojkotovati sve prodavnice istovremeno, ali kraći vremenski period. Umjesto potpunog suzdržavanja od kupovine, potrošači mogu donositi svjesne odluke o tome šta će kupiti i koje trgovine će podržati.

"Ekonomski efekti bojkota mogu se realno sagledati tek kroz duži vremenski period. Ako su građani odložili kupovinu u petak, ali su u ponedjeljak nadoknadili propušteno, to treba uzeti u obzir prilikom analize rezultata", ističe profesor Efendić.

Iako ni bojkot ni zamrzavanje cijena možda nisu donijeli drastične promjene, jasno je da su potrošači postali svjesniji svojih kupovnih navika. U konačnici, svako će se prilagođavati u skladu sa svojim primanjima, potrebama i trenutnim cijenama – ili barem većina njih.