Istaknuti prof. Šain za Akta.ba: Vlade ne konsultuju struku ni za šta, misle da sve znaju

Neizvijesno tržište rada, populističke politike, protesti, sve je to u jeku posljednih mjeseci.

Zadnjih godina, ne postoji nešto što nije poskupjelo, bilo to usluga, proizvod. Bilo je vrijeme da i rad poskupi.

Međutim, da li je Odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati koja je na snazi od 1. januara dobro osmišljena, da li je opravdana odluka o neradnoj nedjelji, te ostalim aktuelnostima, za Akta.ba komentira emeritus, prof.dr. Željko Šain, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Komentirajući koliko je odluka o minimalnoj plati zaista donijela dobrobit za radnike ili je to još jedna u nizu populističkih odluka donesenih bez strategije za koju su već vidljive negativne posljedice, kaže da se više radi o populističkom potezu koji dodatno nije dobro osmišljen, te da je donesen bez strategije i bez prethodnog konsultovanja struke i svih uključenih strana, poslodavaca i sindikata.

"Vlada FBiH ni strateški, ni operativno a ni metodološki nije pripremila taj akt koji je od esencijalne važnosti za svakog čovjeka u FBiH ali i u cijeloj zemlji direktno ili indirektno. Odluka, ukratko, nije dobra. Bilo je puno načina da se to drugačije riješi.", kaže prof. Šain.

Problematično je i to što ESV nije dugo radilo dok stranke nisu dogovorile ko će njime predsjedavati, navodi.

Kulturom dijaloga pokušava skretati pažnju na pogrešna tumačenja i stavove čak i iz reda svoje struke.

POPULISTIČKI POTEZ

Svjedočimo već mnogim otpuštanjima i velika je fluktuacija u realnom sektoru usljed povećanja minimalne plate.

Mnoge manje kompanije zatvaraju svoja vrata a povećanje minimalne plate može dovesti do još veće inflacije ili smanjenja konkurentnosti privrede.

"Ovo je bio populistički potez, da se ne lažemo, koji nikome dobra neće donijeti, jedino nekome ko je jedva preživio pa dobio tu hiljadu ili još morao vratiti dio poslodavcu. Mada ima tu svega, i radnika koji malo rade, poslodavaca koji ilegalno uzimaju sebi. Kako može poslodavac voziti Audi 6 ili 8, Mercedes, kuću na moru, kuću na planini a davati 600 ili 800 KM radniku platu za puno radon vrijeme. Narodski ću reći, kako se ne boji Boga? Ne želim nikome zlo ali sve ovo govori o karakteru ljudi. Svi pomalo "grickaju". A tek tenderi, javne nabavke, kupovina onog što ne treba… potrebno je imati sistem i sagledati sve, ne samo jednu stvar. Imaju rješenja, imamo dovoljno stručnog kadra ali ga niko neće i ne koristi.", kaže profesor.

OMJER MINIMALNE PLATE I POTROŠAČKE KORPE

Potrošačka korpa za januar 2025. godine iznosila je oko 3.200 KM, za februar takođe, prosječna neto plata koncem 2024. u FBiH bila 1.401 KM u RS-u 1.420 KM a na državnom nivou 1.406 KM.

Jasno je da mnogi radnici nemaju tu prosječnu platu, jasno je i da bi minimalna plata dovoljna za "normalan" život trebala biti znatno veća.

"Šta će taj radnik sa 1.000 KM, kolika je potrošačka korpa a toliko manipulacija već sad ima. To je tolika demagogija i prevara najsiromašnijih ljudi u FBiH. Ne mogu da vjerujem da neko širi prsa sa platom od 1.000 KM uz ovakvo kretanje cijena.", kaže.

LJUDIMA JOŠ 1996. TREBALO OMOGUĆITI DOSTOJANSTVEN ŽIVOT

Naglašava da je sramotno da se o minimalnoj plati tek sad razgovara, jer je o tome trebalo razgovarati još 1996. godine.

"To je pogibeljno za sadašnjost i budućnost FBiH, odnosno cijele BiH. Ljudima je trebalo omogućiti dostojanstven život od 1996. godine na ovamo. Šta smo mi propusta napavili, strateške naravi, gdje su "otišle" stotine miliona. Najveća ekonomska pljačka BiH je preko pasivnog podbilansa. Narodski "pojeo vuk magarca" a nudilo se rješenje.", kaže.

Problem je kaže i što BiH nema jedinstvenu ekonomsku politiku.

"Glavni problem, generalno što se tiče ekonomije je što BiH nema jedistvenu ekonomsku politiku. Političari i državnici u BiH govore da je Dejtonskim mirovnim sporazumom definirano da je ekonomska politika na nivou entiteta. Ako je tako, ja imam rješenje. Nećemo promijeniti ni slovo ni tačku u Dejtonskom sporazumu a može se napraviti jedinstvena ekonomska politika. Slikovito, usvojimo isti document latinocom i ćirilicom u Sarajevu i Banja Luci i realizujemo ga.", pojašnjava.

Ovaj slučaj "jedinstvene ekonomske politike" već se kaže profesor, desio svojevremeno kada smo iz BiH izvozili meso za tursku i jabuke za Rusiju te da nije stvar u "Dejtonu" nego u tumačenju.

VLADA FBIH NIJE KONSULTOVALA STRUKU

Na pitanje da li je iko iz Vlade FBiH kontaktirao Ekonomski fakultet u Sarajevu kako bi tražio mišljenje struke te mišljenje o cikličnoj reakciji ovakve odluke na sve ostale segmente, kaže da nije.

"Oni su to donijeli iznenada, bez konsultacije i našeg fakulteta i Instituta ali i ljudi koji personalno o tome daleko više znaju. Oni u vladi misle da sve znaju i tu je problem. Misle da je ono što oni znaju stručna istina. Ne to nije stručna istina.", kaže profesor.

DRŽAVA NE PREISPITUJE SVOJE TROŠKOVE

Mnogo je i dilema izazvala odluka o minimalnoj plati. Oni koji su imali platu manju od 1.000 KM sada će imati taj iznos za platu, onima koji su imali višu ne mijenja se ništa.

Pojašnjavajući razliku između doprinosa koje plaćaju poslodavci na platu radnika i doprinose koji radnici plaćaju od svoje plate, prof. Šain kaže da "nema ništa džaba, sve se mora platiti ovako ili onako".

"Potencijalno je tu jedna velika zabluda oko doprinosa. Bilo da to plaćaju poslodavci ili zaposleni radnik. Prvo država neće da preispita svoje troškove. Ne ulazim u Dejton, evo nećemo o entitetima. Treba li nama u kantonalnim vladama toliko zaposlenih? Mi smo u svijetu među prvim zemljama koje procentualno od BDP-a daju za plate zaposlenim u državnim strukturama. Mnoge manje vlade koje imaju i kanton i grad i općinu gube se u nadležnostima, ali svi imaju službena auta, dobre plate a što tamo ne možete dobit neki formular ili uslugu mjesecima, nije bitno. Imamo administraciju koja pojede sve a to nećemo da reduciramo, nego povećavamo broj zaposlenih i njihovih radnih prostorija. Ta njihova ugodnost bez velikog rada nas košta. Odakle to platiti ? Od poreza i doprinosa. Zato nama trebaju doprinosi da bi se svi ti najeli i napili. Ako smanjimo doprinose, od čega će oni živjeti. Prihodi i rashodi su sistem spojenih posuda.", pojašnjava.

Kaže da BiH ima niz neracionalnih troškova i zaduživanja te problem tošenja tih zaduživanja.

NERADNA NEDJELJA

Još jedna od odluka koje su izazvale podijeljene reakcije je uvođenje neradne nedjelje. Sada mnoge općine i pojedinačni centri traže izuzeće od te odluke.

Na pitanje kako mu se čini ta odluka da li misli da bi ona mogla biti povučena u dogledno vrijeme, prof. Šain kaže da se radnicima mora omogućiti slobodan dan, ali da to nužno ne mora biti nedjelja.

Komentirajući kakva bi uloga sada trebala biti poreskih institucija, da li samo na uloga kroz sistem kažnjavanja ili kroz sistem podrške u tranziciji, prof. Šain kaže da bi trebao postojati prostor za "žuti karton" i period korekture a tek nakon toga kažnjavanje.

KRASTI OD DRŽAVE (NI)JE GRIJEH

Upravo je visina doprinosa na minimalnu plati izazvala niz reakcija i proteste privrednika. Svi privrednici su saglasni da plata treba biti veća ali ne i doprinosi.

Vlada FBiH je najavila smanjenje doprinosa od jula, subvencije pod određenim uslovima, a objavljena je i lista kompanija koje će dobiti subvencije.

Komentirajući da li je opravdan revolt realnog sektora i da li je Vlada dobro "osmislila" ove dodatne mjere smanjenja negativnih posljedica prof. Šain kaže da ovdje nema kulture rada, da "svi imaju greške, neznamo cjeloživotno učenje i preveliki smo egoisti."

"Neke su religije nekada čak govorile da "ukrasti od države nije grijeh". Ja ne mogu ni sebi da dođem ko je to mogao tako govoriti. Ovdje su svi pomalo krali, neko više, neko manje, ali način kako je Vlada željela da smanji te nelegalne novčane tokove nije adekvata. Dakle, trebalo je drugačije pristupiti", pojašnjava.

"Mi nemamo sistema, sve se radi ad hoc, to je kao skrivanje prašine pod tepih da se ne vidi", dodaje.

"Oni misle da sve znaju, ne trpe ni jednu primjedbu a ima ljudi koji istinski vole BiH i žele doprinjeti ali ih niko ne pita", zaključuje.

O MNOGIM TEMAMA JOŠ DETALJNIJE

Profesor Šain u sljedećoj epizodi našeg Akta Talk podcasta govori o počecima svoje karijere, kako je ekonomija postala njegov poziv, osvrće se na trenutne izazove u društvenim, političkim i primarno ekonomskim poljima te argumentirano ističe uzroke aktuelnih dešavanja uz savjete za korekturu koja počinje od pojedinca.

Govori o ljubavi ka svom poslu, domovini, porodici i naglašava važnost kulture rada.

Saznat ćete i koliko bi htio doprinjeti domovini svojom stručnošću da mu se pruži prilika.

Ovaj intervju ćete moći gledati krajem marta na našem oficijelnom Youtube kanalu.