
19.03.2025 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Autor: Erna Salkić
Također, ponuđači moraju dokazati finansijsku stabilnost s minimalnim prometom od 60 miliona KM.
Grad Banja Luka je raspisao tender za izgradnju javne rasvjete po ESCO modelu, s ciljem unapređenja energetske efikasnosti i modernizacije gradskog osvjetljenja, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost projekta iznosi 30,26 miliona KM bez PDV-a,odnosno 35 miliona KM sa PDV-om, a izvođač radova bit će obavezan završiti sve planirane aktivnosti u roku od 180 dana od uvođenja u posao.
Prema tenderskoj dokumentaciji, projekat obuhvata demontažu starih svjetiljki, instalaciju LED rasvjete sa sistemom za bežično upravljanje, postavljanje mjernih stanica za kvalitet vazduha i punjača za električna vozila, kao i zamjenu stubova i ormara javne rasvjete.
Garantni rok za LED svjetiljke iznosi 15 godina, dok je za radove predviđeno minimum 5 godina garancije.
Jedan od ključnih zahtjeva ovog projekta je smanjenje instalisane snage javne rasvjete za najmanje 65%, što će rezultirati značajnim uštedama u potrošnji električne energije i redukciji emisije CO₂.
Plaćanje izvođaču radova vršiće se u 180 jednakih mjesečnih rata tokom 15 godina, bez mogućnosti avansnog plaćanja.
Na tender se mogu prijaviti kompanije koje su u posljednjih pet godina uspješno realizovale najmanje pet projekata energetske efikasnosti u javnoj rasvjeti, s obuhvatom od najmanje 2.000 LED svjetiljki po projektu, od čega je jedan projekat morao uključivati najmanje 10.000 svjetiljki.
Također, ponuđači moraju dokazati finansijsku stabilnost s minimalnim prometom od 60 miliona KM u posljednje tri godine i obezbijeđenim sredstvima od najmanje 15 miliona KM.
U Studiji ekonomske opravdanosti se navodi da je trenutni sistem javne rasvjete skup zbog velike potrošnje električne energije i načina održavanja, što ga uz zastarjelu tehnologiju čini neefikasnim i ekološki neprihvatljivim.
Podsjetimo, o javnoj rasvjeti u Banja Luci se pričalo i 2023. godine, kada je gradski parlament omogućio administraciji gradonačelnika Draška Stanivukovića da pokrene realizaciju ovog projekta putem, takozvanog ESCO modela.
Gradska Skupština se ovim dobrovoljno odrekla prava i na gradonačelnika prenijela svoju nadležnost da samo ona ima pravo da odlučuje o raspolaganju imovinom velike vrijednosti.
Ranije se spekulisalo da bi ovaj posao mogla dobiti kompanija "Kaldera Company", ali su se okolnosti u međuvremenu značajno promijenile. Nakon što je ova firma dospjela na OFAC-ovu crnu listu, suočila se s ozbiljnim finansijskim poteškoćama, uključujući zatvaranje bankovnih računa, što znatno smanjuje njene šanse za učešće u ovom tenderu.
Ko će na kraju dobiti ovaj značajan posao i preuzeti modernizaciju javne rasvjete u Banjoj Luci, ostaje da se vidi nakon završetka postupka javne nabavke.
|
ESCO (Energy Service Company) je poslovni model koji omogućava finansiranje i realizaciju projekata energetske efikasnosti bez početnih ulaganja od strane naručioca (u ovom slučaju, Grada Banja Luka). Kako funkcioniše ESCO model? Privatna kompanija (ESCO) finansira i implementira projekat – ESCO firma preuzima troškove nabavke i instalacije energetski efikasne opreme (u ovom slučaju LED rasvjete) bez potrebe da Grad ulaže vlastita sredstva unaprijed. Ušteda na energiji pokriva troškove – Nakon realizacije projekta, ostvarene uštede u potrošnji električne energije koriste se za otplatu investicije. Garantovane uštede – ESCO model obično podrazumijeva ugovor u kojem izvođač garantuje određeni procenat smanjenja potrošnje energije, čime se osigurava povrat investicije. Dugoročni ugovor – Plaćanje se obično vrši kroz duži vremenski period (u ovom slučaju 15 godina), čime se omogućava održivost projekta bez dodatnog opterećenja budžeta. Ovaj model se često koristi u projektima javne rasvjete, grijanja i hlađenja, te drugih infrastrukturnih rješenja koja doprinose energetskoj efikasnosti i smanjenju troškova. |
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.