Litij u Bosni i Hercegovini: Strateški resurs ili politički alat?

Rudarenje litija u Bosni i Hercegovini nije samo ekološka ili ekonomska tema, već i politička borba koja uključuje međunarodne interese i stabilnost vlasti. Predsjednik RS-a Milorad Dodik izrazio je interesovanje da prirodna bogatstva ove regije, uključujući litij i druge rijetke minerale, budu eksploatisana u saradnji s američkim investitorima. Ove resurse procijenio je na oko 100 milijardi dolara, izvještava Federalna.

Stručnjaci ističu da mapa rudnika, koja se trenutno priprema, predviđa oko 70 rudnika na prostoru Evrope, od kojih su dvije trećine smještene na području Zapadnog Balkana, uključujući Rumuniju, Ukrajinu, Bugarsku, a posebno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

"Predsjednik RS-a nudi kritične minerale koji su u vlasništvu RS-a Americi, a procjenjuje se da vrijednost tih minerala u RS-u iznosi oko 100 milijardi dolara. Mi iz SDS-a i ja lično ne možemo podržati takvu inicijativu", istakao je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda BiH.

"Vidimo ovih dana da su Lopare moneta u nekim političkim igrama, pokušajima da se naša Majevica i opština daju nekim stranim državama i kompanijama zarad nekih drugih benefita. Oštrio se protivimo tome i nećemo dozvoliti da budemo predmet bilo kakve trgovine", poručio je Rado Savić, načelnik Opštine Lopare (SDS).

Opozicija upozorava da je jasno da se rudna bogatstva RS-a koriste kao politički alat za ostvarivanje ličnih interesa, bez obzira na dobrobit stanovništva.

Ovdje je jasna poruka da neko želi da trguje imovinom RS-a – rudnim i prirodnim bogatstvima, ne vodeći brigu o ljudima, njihovim životima, imovini i budućnosti - poručuju iz opozicije.

"Na cijeloj teritoriji RS-a treba razgovarati s ljudima, osvijestiti ih po ovom pitanju i, ako treba, izaći na ulice, čak i otkazati građansku poslušnost", navodi Nešković.

Dok rudna bogatstva postaju sredstvo političke moći, građani koji su najviše pogođeni suočavaju se s neizvjesnom budućnošću. Borba za očuvanje tih resursa postaje ključna za opstanak lokalnih zajednica.

"Ako to bude išlo u skladu sa Zakonom o koncesijama, daćemo negativno mišljenje, ali ćemo još dosta toga uraditi da se odupremo tome da se ovdje otvori rudnik litija, jer je to nespojivo sa životom", istakao je Savić.

"Znamo da smo imali bušotine koje nisu zatvorene kako treba, koje i dan danas cure i stvaraju zagađenje okolnih šuma. Presušilo je nekoliko bunara pitke vode na određenim lokalitetima, tako da je to nešto što je sada činjenično stanje", kaže Andrijana Pekić-Tešanović, predsjednica Udruženja "Čuvari Majevice".

Peticije, javni skupovi, tribine, protesti... Građani poručuju da neće stati:

"Te pare koje bi oni meni nudili, oni nemaju koliko to meni vrijedi", poručuje Đorđe Aleksić.

"Ne žmire oni, vide kakvo je raspoloženje, rade istraživanja i neće se, sigurno, krenuti s takvim nakaradnim projektima", kategoričan je Slaviša Cacanović.

I dok je Majevica postala predmet trgovine, istovremeno je postala i simbol ujedinjenja - brojne lokalne zajednice stale su uz borbu Majevičana protiv otvaranja rudnika litija.