Sanitarne barijere dominiraju u zoni CEFTA

Više od polovine necarinskih barijera koje se odnose na trgovinu poljoprivrednim proizvodima u regionalnoj zoni slobodne trgovine CEFTA je iz domena sanitarnih i fitosanitarnih mjera, što upućuje na to da je potrebno više međusobne saradnje i konsultacija.

Zaključeno je to, između ostalog, na prvom ovogodišnjem sastanku Radne grupe za poljoprivredu Foruma privrednih komora CEFTA, koji je održan u Novom Sadu.

Na skupu je istaknuto očekivanje da će u narednom periodu biti uspostavljena tješnja saradnja nadležnih institucija zemalja članica CEFTA, kako bi se otklonile mnoge necarinske barijere u međusobnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima.

Pored toga, na sastanku je konstatovano i da je u periodu primjene sporazuma, ostvaren značajan rast trgovine poljoprivrednim proizvodima među potpisnicama.

"U 2009. godini, usljed uticaja svjetske ekonomske krize, trend rasta je zaustavljen, ali trgovina poljoprivrednim proizvodima u regionu nije značajno smanjena i rast je nastavljen u protekle dvije godine", konstatovala je Radna grupa.

Ocijenjeno je i da je trgovina poljoprivrednim proizvodima u regionu značajno liberalizovana krajem 2011, kada je počela primjena Dodatnog protokola, pa relativno mali broj poljoprivrednih proizvoda nije obuhvaćen potpunom liberalizacijom.

Ocjenjujući generalno stanje izvoza poljoprivrednih proizvoda, Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da je sve što je potpisano na nivou CEFTA, potpisano na štetu BiH.

"Sve te zemlje potpisnice CEFTA sporazuma BiH koriste kao svoje tržište, dok proizvodima iz BiH, necarinskim barijerama ne dozvoljavaju da izađu iz BiH", rekao je Usorac i dodao da zbog razlika u taksama, pregledima i ostalom BiH godišnje gubi i po nekoliko stotina miliona KM.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Nikola Tolimir je na sastanku u Pokrajinskoj privrednoj komori u Novom Sadu rekao da nadležni organi RS, odnosno BiH, priznaju sertifikate na robu koja dolazi iz Srbije, dok druga strana to ne čini ili za tu robu ima i apsurdne zabrane.

"Tako dolazi do apsurdnih situacija da nijedan suhomesnati proizvod ne može iz RS ući u Srbiju, uprkos urednim domaćim sertifikatima, jer je u Srbiji još na snazi zabrana uvoza žive stoke, mesa i mesnih prerađevina, koja datira još iz vremena pojave bolesti ludih krava", kazao je Tolimir.

Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača pri Privrednoj komori RS i vlasnik Mesne industrije "Trivas" iz Prnjavora, pak, nije siguran da li je u Srbiji još na snazi takva zabrana."Ako jeste, to je zloupotreba CEFTA sporazuma, i vjerovatno nema nekog pritiska od nas da bismo izvozili u Srbiju, jer mi uopšte nemamo krava za izvoz", rekao je Vasić.