Odluka o minimalnoj plati u Federaciji BiH i dalje je predmet brojnih rasprava i nezadovoljstva. Iako je formalno donesena s ciljem zaštite radnika, rezultirala je nizom neželjenih posljedica na tržištu rada i među poslodavcima.
Sve je više otkaza, broj zatvorenih obrta i malih firmi raste, a posljedice osjećaju i neprofitne organizacije.
Jedan od najnovijih primjera dolazi iz Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, gdje su svi zaposleni, uključujući i predsjednika, završili na birou.
Povodom svega razgovarali smo s predsjednikom ovog udruženja, Marinom Bagom, koji je jasno izrazio svoje nezadovoljstvo načinom na koji je donesena odluka o minimalnoj plati.
"Mislim da se odluka o minimalnoj plati donijela bez konsultacija sa stručnom javnosti, akademskom zajednicom, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva. Donijeli su je na kraju godine, ne vodeći računa da su ljudi, poduzetnici i civilne organizacije već imali svoje planove. Sve su im poremetili", izjavio je u razgovoru za Akta.ba.
Trenutni iznos nije u skladu sa realnim troškovima života
Bago smatra da sama ideja minimalne plate nije loša, ali da trenutni iznos nije u skladu s realnim troškovima života.
"Minimalna plata je u redu kao koncept, ali ovo zapravo nije ni minimalna plata. Ona mora biti vezana za procenat prosječne plate ili uz troškove života. Ako znamo da je četveročlanoj porodici samo za hranu potrebno oko 1.500 KM, onda ta plata ne znači ništa. Stavlja radnika u poziciju nižu od roba – jer rob je radio za hranu i spavanje, a ova plata ni to ne može pokriti", mišljenja je.
U Futuri su se dodatno informirali o praksi drugih zemalja prilikom uvođenja minimalne plate.
"Sve zemlje u Evropi i razvijenom svijetu takve odluke donose kroz period od najmanje tri godine, uz kvartalne analize utjecaja na troškove i tržište rada. Odluka naše vlade je bila brutalna, pravdajući se da podržavaju radnike. No, nisu dirali doprinose koji su među najvišim u Evropi, niti poreze na dobit koji su među najnižima. Jednostavno se ne može opravdati da je ovo učinjeno zbog radnika", naglasio je Bago.
Poseban problem imaju neprofitne organizacije koje ovakve promjene guraju prema gašenju.
"Mi smo neprofitne organizacije. Ako nemamo projekte, ne možemo isplatiti platu manju od 2.000 KM, jer kada dodate sve doprinose – to izađe oko 25.000 KM godišnje po zaposlenom. Koja to organizacija civilnog društva u BiH može to izdvojiti? Ako imate strane donatore, dobro, ali ako ste obična domaća organizacija, izbačeni ste iz igre", rekao je.
Zaposleni iz Future, uključujući i samog Bagu, završili su na birou.
"Svi smo otišli na biro. Sada tražimo načine kako da preživimo, koje usluge da ponudimo. Mnoge organizacije šute – vjerovatno iz stida – ali to nije njihov problem, nego problem države koja ne surađuje sa civilnim sektorom", kazao je Bago.
Izašli iz okvira tržišne ekonomije
Kritike je uputio i na račun javnog sektora.
"U FBiH imamo 52% zaposlenih u javnom sektoru, najviše nameta na platu u poduzetništvu. Jasno je da smo izašli iz okvira tržišne ekonomije i izgradili nekog monstruma. Broj zaposlenih u javnom sektoru raste, dok broj u realnom sektoru opada. Mnoge informacije se prešućuju, a sve se pravda navodnim dobrom za radnike", rekao je.
Na kraju, Bago ne osporava potrebu za povećanjem plata, ali apeluje na odgovoran pristup.
"Nisam protiv povećanja minimalne plate, ali to se mora raditi pažljivo, da se ne poremeti tržište rada. Mora se pratiti reforma javne uprave. Ako napadnemo poslodavce, ko će nam ostati da gradi ovu zemlju? Javna uprava sigurno neće. Cijene rastu, potrošačka korpa se povećava, a radnik koji danas dobije 1.000 KM realno ne može kupiti više nego ranije za 800 KM. Kad sve to uzmemo u obzir, ova odluka je jako loša – i za privredu i za radnike", zaključio je na kraju razgovora za Akta.ba.
E.K.
