Energetska kriza u Federaciji BiH: Šta Vlada planira uraditi do 2030. godine?

Federacija Bosne i Hercegovine, nekada stabilan proizvođač električne energije, danas povremeno postaje neto uvoznik, što je, prema ocjeni stručnjaka i zvaničnika, nedopustivo.

Pad proizvodnje struje za čak 23 posto u posljednje četiri godine rezultat je decenijskog nemara, krize u rudnicima i zastarjelih termoelektrana. Problem je eskalirao, a Vlada Federacije BiH poručuje da se energetski sektor mora hitno sanirati.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručuje da "više nemamo pravo na improvizaciju", dok premijer Nermin Nikšić naglašava da je "energetska nezavisnost strateški cilj".

Postavlja se pitanje, da li postoji rješenje?

"Povremeno postajemo neto uvoznik struje, a to je nešto što nikako i nikada nismo smjeli dozvoliti. To je crveni alarm da se energetskim sektorom godinama upravljalo stihijski, neplanski i politički, a ne strateški", upozorava ministar Lakić.

Šta nas je dovelo do uvoza?

Slika domaće proizvodnje električne energije u Federaciji godinama je bila sumorna. U posljednje četiri godine zabilježen je pad proizvodnje od čak 23 posto, a razlozi za to su višeslojni. Termoenergetski kapaciteti su u velikoj mjeri zastarjeli. Termoblokovi, i kada su u pogonu, rade s manje od 70 posto kapaciteta. Istovremeno, termoelektranama nedostaje oko 1,5 miliona tona uglja godišnje, što dodatno ograničava njihovu učinkovitost. Rudnici se nalaze u dubokoj krizi. Sedam rudnika koji posluju u okviru koncerna bilježe ukupne gubitke veće od 1,1 milijardu konvertibilnih maraka. Dodatni izazov predstavlja i preveliko oslanjanje na hidroenergiju, što nas čini posebno ranjivima u uslovima klimatskih promjena i sve češćih hidrometeoroloških ekstrema.

Osim toga, stanje koje je u Elektroprivredi BiH zatekla nova uprava, kako kaže premijer Nikšić, bilo je katastrofalno. Zatečen je dug od 140 miliona KM u kompaniji koja bi po svim parametrima morala biti profitabilna. Također, proizvodnja uglja u rudnicima drastično je pala. Uz tehnološku zastarjelost, dodatni uzrok je nepromišljeno i nestrateško preuzimanje svih rudnika od strane EPBiH, što je dovelo do krize i u rudnicima i u Elektroprivredi.

Upravo zato, Vlada Federacije BiH je na retoričkom i strateškom planu, konačno prepoznala dubinu problema.

Premijer Nermin Nikšić poručuje da se više ne može gubiti vrijeme.

"Prvi put nakon 30 godina Vlada je održala tematsku sjednicu posvećenu energetici. To je znak da stvari nećemo ignorisati. Ova Vlada ima plan, ali tražimo i međunarodnu podršku da ga provedemo", kazao je Nikšić.

Šta se (konačno) radi?

Iako je pad domaće proizvodnje već zabrinjavajuće vidljiv, u posljednjih godinu dana načinjeni su važni koraci ka stabilizaciji i reformi energetskog sektora. Usvojeni su ključni zakoni koji otvaraju prostor za dugoočekivane reforme, dok je na državnom nivou konačno usaglašen zakon o regulatoru električne energije, te se uskoro očekuje usvajanje tog zakona na Vijeću ministara BiH.

Paralelno s tim, pokrenuti su i prvi veliki projekti iz obnovljivih izvora energije, uključujući solarne i vjetroelektrane. Federacija je osigurala i kredit Svjetske banke u iznosu od 72 miliona eura za pravednu energetsku tranziciju, a u saradnji s UNDP-om trenutno se izrađuje 11 strateških studija koje bi trebale poslužiti kao temelj za daljnje planiranje i donošenje odluka u sektoru energetike.

Ipak, najznačajniji potez do sada bilo je gašenje RMU Zenica, što je bio bolan, ali neizbježan signal da se rudarska politika više ne može temeljiti na održavanju budžetskim novcem.

Šta nas čeka?

Kako kaže ministar Lakić, do 2027. godine planira se sanacija najkritičnijih postrojenja, a do 2030. postepena plinska tranzicija i prelazak na održivije izvore. Cilj je da do 2050. godine BiH postane energetski dekarbonizirana i potpuno energetski neovisna.

Među najhitnijim zadacima koje je Vlada identificirala nalazi se revitalizacija termoenergetskih blokova, koji su godinama zanemarivani i trenutno rade ispod svojih kapaciteta. Istovremeno, planirano je značajno povećanje proizvodnje uglja za dodatnih 1,5 do dva miliona tona godišnje kako bi se osigurale dovoljne količine za termoelektrane.

"Energetski sektor očekuje i ozbiljna kadrovska obnova, s ciljem podizanja efikasnosti i odgovornosti u upravljanju. Poseban fokus stavljen je na diverzifikaciju izvora energije, što znači da se više ne smijemo oslanjati samo na jedan tip resursa, već energiju trebamo crpiti iz kombinacije termo, hidro, solarnih i vjetro potencijala. Federacija također planira unaprijediti plinsku povezanost s Hrvatskom kroz tri strateške konekcije, južnu, sjevernu i zapadnu, kako bi se smanjila energetska ranjivost. Konačno, modernizacija hidroenergetskog sistema, posebno pumpne hidroelektrane „Čapljina“, smatra se ključnom za stabilizaciju domaće proizvodnje i bolje iskorištavanje postojećih resursa", pojasnio je ministar Lakić.

Još imamo šansu

Uz konkretne mjere koje su već pokrenute, pred nadležnima je sada zadatak da ih dosljedno provode i pretvore u opipljive rezultate, u tempu koji odgovara hitnosti situacije.

Kako tvrdi premijer Nikšić, Vlada FBiH ima plan i zna u kojem smjeru treba ići.

"Energetska neovisnost je pitanje strateške sigurnosti. Ako izgubimo proizvodne kapacitete i oslonimo se na uvoz, gubimo ne samo kontrolu nad sistemom, već i priliku da energetiku stavimo u funkciju razvoja. Ali pred nama su ozbiljni izazovi. Ključ će biti u kapacitetima, odlučnosti i brzini djelovanja", zaključio je premijer Nikšić.