Poljoprivreda u FBiH: 182 miliona KM za 2025. i mjere za generacijsku obnovu

U povodu obilježavanja dvije godine mandata aktuelne Vlade Federacije BiH, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić izdvojio je podršku mladima kao jednu od najznačajnijih i najdražih mjera iz nove Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih zajednica.

"Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine smo imali solidan odziv, a ove godine sredstva za tu mjeru smo utrostručili. Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno", kazao je Hrnjić.

Podrška mladima dio je šireg paketa mjera usmjerenih na unapređenje sektora kroz modernizaciju i generacijsku obnovu, kao i na povećanje njegove atraktivnosti i otpornosti.

Prepoznajući stratešku važnost poljoprivrede za ekonomsku stabilnost i prehrambenu samodovoljnost, Vlada FBiH je značajno povećala izdvajanja za ovu oblast.

"Ove godine izdvojeno je rekordnih 182 miliona KM iz federalnog budžeta, plus dodatnih 50-60 miliona sa kantonalnog nivoa. Iako to još uvijek nije na nivou zemalja EU koje ulažu milijarde eura, ovo je značajan iskorak za naše prilike", rekao je Hrnjić i naglasio da Ministarstvo nastoji maksimalno iskoristiti dostupne resurse.

Programi novčanih podrški za 2023. i 2024. gotovo su u cijelosti sprovedeni, a Strategija je otvorila prostor za nove intervencije, među kojima su podrške mladima, poticaji za upotrebu stajnjaka te dodatna pomoć proizvođačima u ekonomski slabije razvijenim područjima. Ukupna budžetska sredstva povećana su sa 106 miliona KM iz 2022. na 182 miliona u 2025. godini.

Jedna od ključnih novina jeste kreditna linija razvijena u saradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH. Ukupna vrijednost ovog programa prelazi 12 miliona KM, a model finansiranja uključuje 35% bespovratnih sredstava koje osigurava Ministarstvo, 50% kredita banke i 15% vlastitog učešća korisnika.

Krediti su dostupni za različite vrste proizvodnje – od biljne i stočarske proizvodnje do infrastrukture poput plastenika i rashladnih kapaciteta – uz povoljne uslove otplate i kamatne stope između 3,60% i 3,90%. Ova inicijativa već je iskorištena od strane brojnih proizvođača koji su modernizovali svoju proizvodnju.

Izazovi u sektoru: klimatske promjene, tržišne nestabilnosti i konkurencija iz uvoza

Ministar Hrnjić je ukazao na kompleksnost sektora i brojne izazove koji ugrožavaju njegovu stabilnost.

"To je, u suštini, fabrika na otvorenom. Tržišta su nestabilna, cijene sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava neprestano rastu, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju", rekao je Hrnjić.

Poseban izazov predstavlja nepostojanje zaštitnih mehanizama za domaće tržište, s obzirom na otvorenost Bosne i Hercegovine prema uvoznim proizvodima, dok su pregovori s Evropskom unijom još uvijek na čekanju.

Ipak, uprkos ovim preprekama, sektor bilježi pozitivna kretanja. "U 2024. godini sektor bilježi rast od 5,9 posto, što je dobar rezultat, iako nam je osnovica još uvijek niska", rekao je.

Administrativne prepreke i potreba za zakonskim izmjenama

Hrnjić je ukazao na potrebu sistemske reforme administrativnog aparata, s ciljem ubrzavanja i unapređenja efikasnosti isplata i provođenja mjera.

"Naš birokratski aparat je složen i često spor, što otežava brzu realizaciju mjera. Radimo na promjenama, ali je jasno da to zahtijeva širu institucionalnu saradnju, pa i prilagođavanje navika unutar sektora", istakao je Hrnjić.

Jedan od problema je i vremensko kašnjenje u isplatama poticaja, koje nastaje zbog neusklađenosti između budžetske i agrarne godine, kao i kašnjenja u donošenju pratećih pravilnika.

Kako bi novac bio dostupan u kritičnim fazama proizvodnog ciklusa – posebno u sezoni sjetve – Ministarstvo je predložilo izmjene Zakona o novčanim podrškama.

"Vlada Federacije BiH je spremna podržati ove reforme i vjerujemo da će i Parlament prepoznati njihovu važnost. Naš cilj je efikasniji sistem koji će raditi u korist poljoprivrednika", zaključio je Hrnjić.